FPÖ prvi put najjača stranka u Austriji? "Socijalna pomoć samo za domaće, zaustaviti uvoz islamizma"

Desno orijentisana Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na današnjim parlamentarnim izborima, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu. Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogo dobiti najveći broj glasova.
Oglas
Socijaldemokrati s dvadesetak posto podrške
U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova. Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.
Migracije u prvom planu
"Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Ko zaustavi seobu naroda taj će zaustaviti i uvoz islamizma". Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.
Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za "tvrđavu Austriju" i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana. "U Austriji živi previše stranaca" glavna je predizborna poruka desničara. Herbert Kickl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam "narodnog kancelara", iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.
Zaboravljena "Ibiza"?
FPÖ-u ovo ne bi bilo prvi put da sudjeluje u radu vlade. No od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner. Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019. kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinz Christianom Stracheom u jeku tzv. Ibiza afere izletjeli iz vlade.
Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.
Oporavak FPÖ-a
No kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača? I to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku?
Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promijena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan piše Index.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas