Libanon suočen s prijetnjom međunarodne izolacije

Svijet 02. okt 202316:48 0 komentara
Bejrut (Pixabay)

Libanon se suočava se sa novim talasom ekonomske i političke krize koji postaje sve veća prijetnja po stabilnost i sigurnost ove bliskoistočne države smještene između Sirije i Izraela, a koju karakterizira izražena unutrašnja raznolikost religija i kultura, ali i historija konflikata.

Na gospodarskom planu, zemlja pati od valutnog kolapsa, visokog duga i rastuće stope siromaštva. Međutim dodatni uteg oporavku predstavlja politička kriza u zemlji i nepostojanje dogovora ni nakon 12 parlamentarnih pokušaja imenovanja novog predsjednika države, više od godinu dana nakon održanih izbora. Ovo, prema riječima posebnog francuskog izaslanika Jean-Yves Le Driana, predstavlja i dodatni rizik za državu da bude “izopćena” od međunarodne zajednice ako se predsjednički vakuum nastavi.

Le Drian je za libanonski dnevnik L'Orient-Le Jour rekao da planira organizirati niz “konzultacija” među političkim akterima i da se nada da će predsjednik parlamenta Nabih tada početi sazivati parlament “na uzastopne i otvorene sjednice”.

“Nadam se da su akteri svjesni da se izlaz mora pronaći; u suprotnom će biti izopćeni od međunarodne zajednice. Nitko ih više neće htjeti vidjeti i bit će nepotrebno tražiti podršku”, rekao je Le Drian.

Neuspjeh u izboru predsjednika produbio je frakcijske napetosti u zemlji iznemogloj u jednoj od najizazovnijih svjetskih finansijskih kriza i suočenom s političkom disfunkcionalnošću bez presedana, kao i izbjegličkim talasom.

Francuski izaslanik za Libanon Jean-Yves Le Drian ponovo će posjetiti ovu zemlju do kraja sedmice nakon okončane turneje po nekoliko zemalja u regiji, uključujući Kraljevinu Saudijsku Arabiju i Katar. Svrha njegova posjeta je nastavak razgovora o situaciji u Libanonu, s posebnim fokusom na predsjedničke izbore.

Predsjednički izbori nastavljaju dijeliti Libanon, unatoč uglavnom ceremonijalnoj ulozi rezerviranoj za šefa države, dok premijer i predsjednik parlamenta imaju veću kontrolu nad polugama moći.

Uloga Hezbollaha

Privrženost Hezbollahu ili protiv njega ostaje primarna linija razdvajanja u libanonskoj politici – čak i dok zemlja ulazi u četvrtu godinu iscrpljujuće ekonomske krize. S jedne strane crte, pristaše Hezbollaha žele predsjednika koji će prihvatiti trenutnu razinu utjecaja ove skupine, za koju tvrde da je ključna za stabilnost i nacionalnu sigurnost Libanona. S druge strane su oni koji se boje da bi još jedan takav predsjednik dao legitimitet privatnom arsenalu oružja šijitske stranke, njezinim regionalnim ambicijama, njenoj navodnoj dominaciji državnim institucijama i utjecaju koji kroz nju ima Iran. Ovi strahovi tjeraju Hezbollahove najžešće protivnike, suverenistički tabor, da se zalažu za kandidata koji će zauzeti jasan stav protiv Hezbollahovog prava da drži vlastitu zalihu oružja izvan državne kontrole.

Osnovana 1982., Hezbollah (Božija stranka) smatra se najmoćnijom skupinom u Libanonu zbog teško naoružane milicije koja je vodila nekoliko sukoba s ​​Izraelom, ojačanom nakon pridruživanja ratu u Siriji 2012. u znak podrške predsjedniku Basharu al-Assadu.

Hezbollah su Sjedinjene Države, Kanada, Njemačka, Britanija, Argentina i Honduras proglasile terorističkom organizacijom, kao i američko-savezničko, uglavnom sunitsko muslimansko Vijeće za suradnju u Zaljevu, koje uključuje Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Kuvajt. Europska unija klasificira vojno krilo Hezbollaha kao terorističku skupinu, ali ne i političko krilo.

Religija u Libanonu

Politika u Libanonu temelji se na vjerskoj strukturi dijeljenja vlasti od 1943. godine. Ustav garantuje da će svih 18 vjerskih grupacija i frakcija u zemlji imati osiguranu zastupljenost u vladi, vojsci i državnoj službi. Odražavajući to, tri ključne vladine pozicije predsjednika, premijera i predsjednika parlamenta moraju biti podijeljene između maronitskog kršćanina, sunitskog muslimana i šiitskog muslimana.

Religija igra presudnu ulogu u libanonskoj politici. Ustav jamči zastupljenost u vladi na temelju vjerskih frakcija, a vladajuće političke stranke definirane su vjerskim opredjeljenjima značajno više nego ekonomskom ili socijalnom politikom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!