Presuda koja otvara pitanja
Historijska presuda za genocid nad Rohinjama: Šta ona znači za slučaj protiv Izraela zbog Gaze?

Historijska presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ), kojom je utvrđeno da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja, mogla bi imati značajan utjecaj na postupak koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela zbog rata u Pojasu Gaze. Iako odluka ne prejudicira ishod tog slučaja, pravni stručnjaci smatraju da je Sud ponudio važna objašnjenja o tome kako se može dokazivati genocidna namjera, piše Al Jazeera.
Međunarodni sud pravde u Hagu u četvrtak, 19. novembra, prvi put u svojoj historiji utvrdio je da je jedna država odgovorna za izvršenje genocida.
Devet od 15 sudija zaključilo je da je Mjanmar tokom vojne kampanje 2017. godine počinio genocid nad Rohinjama u saveznoj državi Rakhine.
Presuda je donesena sedam godina nakon što je Gambija pokrenula postupak protiv Mjanmara, optužujući ga za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Odluka je izazvala slavlje među Rohinjama, od kojih približno 1,2 miliona živi u izbjegličkim kampovima u Bangladešu.
Međutim, njen značaj mogao bi se proširiti i na druge postupke pred ICJ-em, posebno onaj koji se odnosi na izraelske vojne operacije u Gazi.
Zašto je presuda važna za Gazu?
Južnoafrička Republika podnijela je 29. decembra 2023. godine tužbu protiv Izraela, tvrdeći da njegove operacije u Gazi predstavljaju kršenje Konvencije o genocidu.
ICJ je tokom 2024. godine donio više naloga o privremenim mjerama, zahtijevajući od Izraela da spriječi djela obuhvaćena Konvencijom, omogući humanitarnu pomoć i poduzme mjere zaštite palestinskog stanovništva.
U maju 2024. Sud je izdao i nalog koji se odnosio na zaustavljanje vojne ofanzive u Rafahu, u okolnostima koje bi mogle dovesti do fizičkog uništenja palestinskog stanovništva.
Međutim, Sud još nije odlučio je li Izrael počinio genocid ili prekršio Konvenciju o genocidu.
Izrael odbacuje optužbe, tvrdeći da djeluje u samoodbrani nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i da su njegove operacije usmjerene protiv te organizacije.
Palestinski politički analitičar Ahmed Najar za Al Jazeeru je ocijenio da presuda protiv Mjanmara neće odlučiti slučaj Gaze, ali bi mogla utjecati na pravni okvir u kojem će dokazi biti razmatrani.
Kako se dokazuje namjera da se počini genocid?
Jedno od najtežih pitanja u postupcima za genocid jeste dokazivanje posebne namjere da se neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi, u cijelosti ili djelimično.
Prema Konvenciji iz 1948. godine, masovna ubistva i drugi teški zločini nisu sami po sebi dovoljni za utvrđivanje genocida ako nije dokazana takva namjera.
U slučaju Mjanmara, Sud je razmatrao dokaze o ubistvima hiljada Rohinja, široko rasprostranjenom seksualnom nasilju, napadima na djecu, uništavanju sela i prisilnom protjerivanju stanovništva.
Predsjednik Suda Yuji Iwasawa naveo je da su mjanmarske sigurnosne snage napadale i civile koji su pokušavali pobjeći u Bangladeš.
Sud je zaključio da je, na osnovu ukupnosti dokaza, genocidna namjera jedini razuman zaključak.
Upravo je to jedan od najvažnijih aspekata presude.
Ona pokazuje kako se posebna namjera može utvrđivati na osnovu cjelokupnog obrasca djelovanja, čak i kada ne postoje eksplicitne pisane naredbe za izvršenje genocida.
Ipak, takav pristup ne znači da se genocidna namjera može pretpostaviti samo na osnovu razmjera stradanja.
Sud mora utvrditi da dokazi podržavaju zaključak o posebnoj namjeri u skladu sa strogim pravnim kriterijima.
Kakve veze presuda ima s Bosnom i Hercegovinom?
Al Jazeera podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije.
ICJ je tada utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali nije zaključio da se njegovo izvršenje može pripisati Srbiji.
Istovremeno je utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida i obavezu kažnjavanja počinilaca, odnosno saradnje s međunarodnim tribunalom.
Taj slučaj pokazuje važnu razliku između utvrđivanja da je genocid počinjen i utvrđivanja odgovornosti određene države za njegovo izvršenje.
U presudi protiv Mjanmara Sud je prvi put utvrdio upravo takvu neposrednu odgovornost države.
Profesor prava na britanskom univerzitetu Liverpool John Moores, Triestino Mariniello, smatra da nova odluka pokazuje kako se genocidna namjera može dokazivati i kada država svoje operacije opravdava samoodbranom ili borbom protiv pobunjenika.
Međutim, nova presuda ne mijenja automatski ranije odluke ICJ-a, uključujući onu u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije.
Može li se genocid opravdati borbom protiv terorizma?
Mjanmarska vojska tvrdila je da su njene operacije protiv Rohinja bile odgovor na napade na policijske položaje koje je izvela pobunjenička organizacija Arakan Rohingya Salvation Army.
Izrael, također, tvrdi da njegove vojne operacije u Gazi predstavljaju odgovor na napade Hamasa.
Pravni stručnjaci koje citira Al Jazeera smatraju da presuda protiv Mjanmara potvrđuje da pozivanje na borbu protiv pobunjenika ili terorizma samo po sebi ne isključuje mogućnost utvrđivanja genocida.
Ključno pitanje ostaje jesu li djela počinjena s posebnom namjerom uništenja zaštićene grupe.
Anas Mustapha iz britanske organizacije CAGE International smatra da je presuda važna upravo zato što pokazuje da sigurnosna opravdanja ne mogu zamijeniti sudsku procjenu dokaza o genocidnoj namjeri.
Moguće posljedice i za saveznike Izraela
Prema Al Jazeeri, presuda bi mogla biti značajna i za rasprave o odgovornosti država koje Izraelu pružaju vojnu ili drugu podršku.
Nikaragva je 2024. godine pokrenula postupak protiv Njemačke pred ICJ-em, optužujući Berlin za kršenje međunarodnih obaveza zbog podrške Izraelu.
Njemačka je istovremeno bila među državama koje su podržale Gambiju u postupku protiv Mjanmara, zalažući se za sveobuhvatno razmatranje dokaza, uključujući seksualno nasilje, postupanje prema djeci i prisilno raseljavanje.
Ipak, eventualna odgovornost drugih država ne proizlazi automatski iz presude protiv Mjanmara. Ona bi morala biti utvrđena u zasebnim postupcima, na osnovu njihovog ponašanja i međunarodnih obaveza.
Konačna odluka o Gazi još je daleko
Postupak protiv Izraela i dalje je u toku, a konačna presuda očekuje se tek nakon završetka pisanog i usmenog dijela postupka.
Prema Al Jazeeri, naredni podnesak Južnoafričke Republike predviđen je za novembar 2027. godine.
Presuda protiv Mjanmara nije obavezujući presedan koji određuje ishod slučaja Gaze. Međutim, način na koji je ICJ u njoj tumačio Konvenciju o genocidu mogao bi biti relevantan za buduće odlučivanje.
Kako ističu stručnjaci koje citira Al Jazeera, njen značaj nije u tome što unaprijed određuje odgovornost Izraela, nego u tome što detaljnije pokazuje kako međunarodni sud može ocjenjivati dokaze o genocidnoj namjeri i odgovornosti države.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare