Diplomatija bez velikog pomaka
Trumpov samit s Putinom i Xijem: Veliki spektakl, malo konkretnih rezultata

Prvi zajednički samit američkog predsjednika Donalda Trumpa, kineskog lidera Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina pokazao je ograničenja Trumpovog diplomatskog pristupa, koji se u velikoj mjeri oslanja na lične odnose sa svjetskim liderima, ocjenjuje Reuters. Iako su trojica predsjednika usvojila zajedničku deklaraciju i najavila razgovore o smanjenju nuklearnih rizika, susret nije donio značajniji napredak u rješavanju međunarodnih kriza.
Američki predsjednik Donald Trump godinama pridaje veliki značaj susretima na najvišem nivou, predstavljajući svoje lične odnose sa svjetskim liderima kao važan instrument za rješavanje međunarodnih sukoba.
Međutim, sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održan u četvrtak u kineskom Shenzhenu, pokazao je koliko takav pristup može biti ograničen, navodi Reuters u analizi objavljenoj 20. novembra.
Susret je održan na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), u trenutku kada se Trump suočava s političkim posljedicama nedavnih izbora za američki Kongres, a međunarodna zajednica pokušava pronaći rješenja za ratove u Ukrajini i Iranu.
Iako je sastanak predstavljen kao historijski događaj, nije donio konkretne sporazume o najvažnijim pitanjima koja opterećuju odnose tri velike sile.
Zajednička deklaracija, ali bez velikog pomaka
Trump, Xi i Putin usvojili su zajedničku deklaraciju kojom su potvrdili da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi.
Dogovorili su i pokretanje dijaloga o smanjenju nuklearnih rizika, ali bez preciznog vremenskog okvira i najave formalnih pregovora o ograničavanju nuklearnog naoružanja.
To je posebno važno jer Trump već duže vrijeme zagovara sporazum koji bi obuhvatio Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
Međutim, takav dogovor ostaje daleko od realizacije, između ostalog zbog različitih veličina nuklearnih arsenala i suprotstavljenih sigurnosnih interesa.
Samit nije donio ni vidljiv napredak u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, sukobu s Iranom ili pitanjima Tajvana, međunarodne trgovine i umjetne inteligencije.
Umjesto konkretnih rješenja, trojica lidera uglavnom su naglašavala značaj međusobnog dijaloga.
Reuters ocjenjuje da je Xi Jinping iskoristio samit kako bi dodatno učvrstio položaj Kine kao jedne od centralnih sila u međunarodnim odnosima.
Putin je, s druge strane, dobio priliku da se predstavi kao ravnopravan sagovornik američkog i kineskog predsjednika, uprkos međunarodnoj izolaciji Rusije zbog rata u Ukrajini.
Trump zadovoljan, analitičari skeptični
Američki predsjednik izrazio je veliko zadovoljstvo sastankom, posebno naglašavajući svečani doček koji mu je priređen u Kini.
Trump je susret predstavio kao diplomatski uspjeh i dokaz da direktni razgovori između najmoćnijih svjetskih lidera mogu doprinijeti smanjenju međunarodnih napetosti.
Međutim, analitičari koje citira Reuters smatraju da simbolika i lični odnosi nisu dovoljni za rješavanje složenih međunarodnih problema.
Prema njihovim ocjenama, Xi i Putin ostvarili su određene političke koristi od susreta, dok Trump nije osigurao značajnije ustupke svojih sagovornika.
Za kineskog predsjednika samit je predstavljao priliku da pokaže rastući međunarodni utjecaj Pekinga, dok je Putinovo prisustvo dodatno potvrdilo da Moskva, uprkos zapadnim sankcijama, ostaje važan učesnik razgovora o globalnoj sigurnosti.
Bijela kuća odbacuje kritike da je riječ prvenstveno o diplomatskom spektaklu i insistira da je direktna komunikacija s rivalima važna za zaštitu američkih interesa.
Evropa zabrinuta zbog isključivanja iz razgovora
Susret u Shenzhenu izazvao je zabrinutost među evropskim saveznicima Sjedinjenih Američkih Država, posebno zbog mogućnosti da velike sile razgovaraju o evropskoj sigurnosti bez direktnog učešća evropskih država.
Uoči sastanka pojavila su se poređenja s konferencijom na Jalti 1945. godine, na kojoj su lideri velikih sila razgovarali o poslijeratnom poretku.
Ipak, za razliku od tog historijskog susreta, samit u Shenzhenu nije rezultirao detaljnim sporazumima o podjeli utjecaja ili budućem sigurnosnom uređenju.
Evropski lideri, koji su se istog dana okupili u Berlinu kako bi izrazili podršku Ukrajini, upozorili su da se o budućnosti evropske sigurnosti ne može odlučivati bez Evrope.
Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je da je susret u Shenzhenu prvenstveno bio prilika za fotografisanje.
Naglasio je i da evropske države neće prihvatiti odluke o vlastitoj sigurnosti donesene bez njihovog učešća.
Takve reakcije pokazuju koliko su odnosi Washingtona i evropskih saveznika opterećeni razlikama u pristupu Rusiji i ratu u Ukrajini.
Šta je ipak postignuto?
Uprkos izostanku velikih diplomatskih pomaka, pojedini stručnjaci smatraju da susret nije bio potpuno bezvrijedan.
Sama činjenica da su lideri tri velike nuklearne sile razgovarali o smanjenju rizika i potvrdili da se nuklearni rat nikada ne smije voditi predstavlja određeni pozitivan signal.
Ipak, stručnjaci za kontrolu naoružanja upozoravaju da deklaracije moraju biti praćene konkretnim mjerama kako bi imale dugoročan značaj.
U zajedničkom dokumentu spomenuta su i pitanja reforme Ujedinjenih nacija, energetske saradnje i djelovanja međunarodnih sudova, ali bez velikih novih obaveza koje bi odmah promijenile odnose među državama.
Reutersova analiza ukazuje na širi problem Trumpove diplomatije: direktni kontakti s liderima rivalskih sila mogu otvoriti prostor za razgovore, ali sami po sebi ne garantuju političke ustupke niti rješavanje sukoba.
Za Trumpa, koji ulazi u posljednje dvije godine predsjedničkog mandata, stvarni uspjeh takvog pristupa zavisit će od toga hoće li uspjeti ostvariti konkretne rezultate, prije svega u vezi s ratovima u Ukrajini i Iranu.
Za sada je samit u Shenzhenu pokazao da diplomatska simbolika može privući svjetsku pažnju, ali da je postizanje sporazuma između velikih sila znatno teži zadatak.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare