SAD postavlja nove uslove Iranu: Washington možda ublažava jedan od ključnih zahtjeva

Dok rat ulazi u osmi mjesec, američki i iranski zvaničnici ponovo govore o mogućnosti pregovora, ali dvije strane i dalje imaju značajno različite zahtjeve.

Vance je za Reuters rekao da Iran mora pokazati da ne namjerava proizvesti nuklearno oružje tako što će promijeniti svoj program obogaćivanja.

„Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je potrebno gorivo obogaćeno na 60 posto?“, upitao je Vance.

„Ako želite pokazati da ste posvećeni tome da ne napravite nuklearno oružje, nemojte proizvoditi visoko obogaćeno gorivo. To je veoma osnovno pitanje“.

Iran je obogaćivao uranij do 60 posto, dok se nivo od približno 90 posto smatra dovoljnim za proizvodnju nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u procjeni iz maja 2025. navela je da nema vjerodostojnih pokazatelja da Iran provodi strukturirani program razvoja nuklearnog oružja.

Promjena američkog zahtjeva?

Posebno je značajna Vanceova formulacija o „značajnom smanjenju“ iranskih kapaciteta.

Washington je ranije insistirao da Iran potpuno odustane od obogaćivanja uranija. Sadašnje riječi američkog potpredsjednika ostavljaju otvorenom mogućnost da bi SAD mogao prihvatiti određeni, ograničeni nivo obogaćivanja u okviru šireg sporazuma.

Takav dogovor imao bi određene sličnosti sa nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, poznatim kao JCPOA, kojim je Iran prihvatio ograničenja svog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Donald Trump povukao je SAD iz tog sporazuma 2018. godine.

Vance je također rekao da Washington razgovara s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, iako je dodao da „nije potpuno jasno kako njihova zemlja donosi odluke“.

Američki državni sekretar Marco Rubio istovremeno zadržava tvrđu retoriku.

„Iran ne može imati nuklearno oružje. Jednostavno. Tačka. Kraj priče“, rekao je Rubio novinarima u Atini.

Iran: Pregovori su postali besmisleni

Iz Teherana stižu drugačije poruke.

Pezeshkian je u ponedjeljak izjavio da su pregovori s Washingtonom postali „besmisleni“, optužujući SAD da razgovore koristi dok istovremeno pokušava oslabiti ili srušiti iransku vlast.

„Naš problem sa Sjedinjenim Državama je što svaki put kada sjednemo za pregovarački sto, odmah nam bude nametnut rat“, rekao je Pezeshkian.

Prema njegovim riječima, Iran je nakon pregovora tri puta bio napadnut.

„To pokazuje da oni ne žele dijalog. Naprotiv, njihov cilj je rušenje Islamske Republike Iran“, kazao je.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ostavio je nešto više prostora za kompromis. Obraćajući se stranim ambasadorima u Teheranu 4. oktobra, rekao je da bi sukob mogli okončati „samo pregovori zasnovani na pravdi i pravičnosti“.

Teheran traži mnogo više od nuklearnog sporazuma

Iran je krajem septembra, tokom Generalne skupštine UN-a u New Yorku, predstavio prijedlog koji je uključivao ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i nastavak pregovora. Trump ga je potom odbacio.

Prema tom prijedlogu, borbe bi bile zaustavljene na svim frontovima, uključujući izraelsku ofanzivu u Libanu. Washington bi zauzvrat ukinuo pomorsku blokadu i naftne sankcije te oslobodio zamrznutu iransku imovinu.

Hormuški moreuz bio bi ponovo otvoren nakon sedam dana, nakon čega bi počeli pregovori o iranskom nuklearnom programu.

Simon Mabon, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Lancaster, smatra da upravo tu leži jedan od glavnih problema.

Prema njegovoj ocjeni za Al Jazeeru, Washington možda ublažava stav prema nuklearnom pitanju, ali Teheranu ono trenutno nije jedina niti nužno najveća prepreka sporazumu.

„To su blokada, ukidanje sankcija, odmrzavanje imovine i okončanje sukoba širom regiona“, rekao je Mabon.

Hormuz ostaje problem

Još jedno pitanje je sigurnost Hormuškog moreuza.

Rubio je u srijedu ustvrdio da je Iran „izgubio potpunu kontrolu“ nad ovim strateškim plovnim putem i da su količine nafte koje prolaze moreuzom vraćene približno na nivo prije njegovog zatvaranja.

Međutim, napadi na brodove nisu prestali. U utorak je 12 članova posade tankera pod zastavom Paname povrijeđeno nakon što je brod pogođen nepoznatim projektilom dok je prolazio kroz moreuz.

Prema podacima kompanije Kpler, izvoz nafte iz zemalja Zaljeva, bez Irana, u septembru je dostigao više od 81 posto predratnog nivoa. Širi izvoz sirove nafte s Bliskog istoka tokom 14 dana tog mjeseca čak je premašio nivo prije rata.

To bi moglo smanjiti pritisak na Washington da brzo postigne dogovor, ali nastavak napada pokazuje da sigurnost jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora još nije u potpunosti obnovljena.

Za sada je najveća promjena upravo u jeziku Washingtona: umjesto potpunog ukidanja iranskog obogaćivanja uranija, Vance govori o njegovom značajnom smanjenju. Ostaje nejasno da li je riječ o stvarnom ustupku koji bi mogao otvoriti put pregovorima ili tek o novoj formulaciji američkog zahtjeva.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad