Oglas

Dejtonski mirovni sporazum potpisan je prije 31 godinu: Zaustavio je rat, ali je li donio mir?

author
N1 BiH
21. nov. 2026. 08:37
dayton dejtonski sporazum dejton
AFP / PAUL J. RICHARDS

Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, zajedno s njegovih 12 aneksa. Sporazumom je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a danas se navršava 31 godina od njegovog parafiranja.

Oglas

Nakon tronedjeljnih pregovora, Dejtonski mirovni sporazum parafirali su tadašnji predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg američkog državnog sekretara Warrena Christophera, dok su među glavnim američkim posrednicima bili Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Dejtonskim sporazumom utvrđeno unutrašnje uređenje BiH

Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina organizovana je kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, s dva entiteta – Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom, koji su potpisnici svih aneksa sporazuma.

Nakon što je 21. novembra parafiran u Daytonu, sporazum je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, 21. novembar, obilježava se kao praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Trideset jedna godina mira, ali koliko godina bez straha?

Historijski značaj Dejtonskog sporazuma u zaustavljanju rata ostaje neupitan.

Ipak, 31 godinu kasnije, pitanje nije samo kako je rat zaustavljen nego i koliko je društvo uspjelo odmaknuti od njegovih političkih i društvenih posljedica.

Za generacije koje su preživjele rat mir je značio prestanak ubijanja, granatiranja i razaranja. Za one rođene nakon njega, mir podrazumijeva i mogućnost obrazovanja, zaposlenja, slobodnog kretanja i života bez neprekidnog prizivanja novih sukoba.

Posebnu težinu godišnjici daju iskustva ljudi rođenih 1995. godine.

Oni nisu učestvovali u pregovorima, nisu odlučivali o ustavnom uređenju države i nisu imali priliku birati politički sistem u kojem će odrastati.

Ipak, upravo u tom sistemu završavali su škole, tražili posao i pokušavali graditi budućnost.

Ratna prošlost ostaje važan dio historije Bosne i Hercegovine i sjećanja na njene žrtve. Međutim, suočavanje s prošlošću nije isto što i neprekidno političko vraćanje prijetnji novim ratom.

Između obaveze da se zločini ne zaborave i prava novih generacija da žive bez straha, Bosna i Hercegovina već decenijama pokušava pronaći prostor za normalan život.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama