Površinska temperatura svjetskih oceana dosegla je najvišu razinu ikad jer klimatski poremećaj uzrokovan izgaranjem fosilnih goriva dovodi do zagrijavanja oceana.

Globalne prosječne dnevne temperature površine mora ove sedmice su dosegle 20,96 C, srušivši rekord od 20,95 C postignut 2016., prema navodima službe za modeliranje klime Copernicus, prenio je Guardian.

Naučnici kažu da je vjerovatno da će se rekord nastaviti rušiti, jer su oceani obično najtopliji na globalnoj razini u martu, a ne u mjesecu augustu.

Dr. Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je kako je čini nervoznom činjenica koliko bi ocean mogao postati topliji od sada do sljedećeg marta.

Vjerovatno je da su temperature djelomično uzrokovane vremenskim fenomenom El Niño – 2016. je također bila godina El Niña. Međutim, ovi vremenski obrasci vjerovatno su pogoršani klimatskim slomom i zagrijavanjem atmosfere.

“Što više sagorijevamo fosilna goriva, to će više viška topline odvesti oceani, što znači da će trebati više vremena da ih stabiliziramo i vratimo tamo gdje su bili”, rekla je Burgess za BBC.

Oceani također reguliraju klimu, upijaju toplinu, pokreću vremenske uvjete, djeluju kao ponori ugljika i pružaju predah jer hladan zrak koji puše s mora može vruće kopnene temperature učiniti podnošljivijima. Međutim, ti se korisni utjecaji smanjuju kako se oceani zagrijavaju, a tople vode također imaju manju sposobnost apsorbiranja ugljičnog dioksida, što znači da će u atmosferi biti više stakleničkih plinova. Zagrijani oceani također doprinose topljenju leda, što uzrokuje podizanje razine mora.

Neka od područja s najbržim zagrijavanjem su dijelovi Arktičkog oceana, Baltičko more, Crno more i dijelovi izvantropskog Pacifika.

Nekoliko morskih toplinskih valova dogodilo se diljem svijeta ove godine, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku ranije ovog ljeta. Prošle sedmice vode u blizini Floride imale su nezapamćenu temperaturu od 38 C.

Morski toplinski valovi postaju sve brojniji, pokazalo je istraživanje iz 2019., pri čemu se broj dana s toplinskim valovima utrostručio u posljednjih nekoliko proučavanih godina. Broj dana s toplinskim valom porastao je za više od 50% u 30 godina do 2016., u usporedbi s 1925.-54. Znanstvenici su u to vrijeme rekli da je vrućina uništila dijelove morskog života “kao što šumski požari uništavaju golema područja šuma”.

Šteta nastala u tim žarištima također je štetna za čovječanstvo, koje se oslanja na oceane za kisik, hranu, zaštitu od oluja i uklanjanje ugljičnog dioksida koji zagrijava klimu u atmosferi.