Trumpova doktrina 'divljeg zapada' zaledila Evropljane: Otvoreni izazov svjetskom poretku

"Ne treba mi međunarodno pravo", izjavio je Trump u intervjuu za New York Times.

Mađutim, kako navodi autor teksta za magazin Politico, međunarodnom pravu je potreban Trump. Njegov pristup, upozorava, predstavlja egzistencijalnu prijetnju ne samo globalnim sporazumima poput Pariškog sporazuma o klimi, već i Evropskoj uniji, najvećoj svjetskoj tvornici međunarodnog zakonodavstva. Svake godine EU proizvodi više od 2.000 direktiva, akata, propisa i drugih pravnih dokumenata koji usmjeravaju ekonomski i društveni život svojih 27 zemalja članica. 

U svijetu kojim dominira Amerika, gdje vladavina prava nije bitna, zakonodavni aparat EU mogao bi brzo postati neobičan anakronizam. Prva sedmica 2026. godine još jednom je otkrila paralizu i nemoć evropskog rukovodstva da odgovori američkom predsjedniku koji se ponosno hvali da ga jedino može zaustaviti njegov vlastiti osjećaj za "moral". 

"Ovo je veoma važan trenutak", rekao je jedan diplomata iz jedne evropske zemlje, kojem je, kao i drugima, zagarantovana anonimnost, da slobodno govori. "U evropskim medijima je postojala tendencija da se rugaju Trumpu i njegovim ljudima i predstavljaju ih kao glupe, a ponekad čak i kao luđake. Mislim da je to pogrešno. Oni su veoma sposobni".

Ali njihova misija, rekao je ovaj diplomata, je jasna: učiniti sve što je potrebno kako bi se unaprijedili interesi SAD-a i Trumpove administracije. Bijeloj kući nije stalo do toga da bude dobar saveznik Evrope i više je nego spremna da kritikuje, prijeti, maltretira, a možda i napadne stari kontinent. Ovo ne može biti iznenađenje", rekao je diplomata.

Sve zbog Ukrajine

Ali skoro godinu dana nakon početka drugog Trumpovog mandata, evropski lideri i zvaničnici nikada nisu formalno raspravljali o novoj američkoj distanci od svojih ranije bliskih saveznika na strateškom nivou. "O tome se mora razgovarati", rekao je isti diplomata. "Razlog zašto nismo imali potpunu diskusiju o tome je zbog Ukrajine".

I ovdje leži srž napetosti koja paralizira evropski odgovor. Kao što Evropa i dalje ovisi o NATO-u za svoju sigurnost, uprkos višestrukim obećanjima da će stajati na vlastitim nogama, očajnički joj je potrebna američka podrška kako bi postigla prihvatljivo primirje u Ukrajini. 

Sastanak ukrajinskih saveznika u takozvanoj koaliciji voljnih ove sedmice približio se planu u kojem bi Sjedinjene Države pružile vojnu podršku kako bi garantovale bilo kakav mirovni sporazum. Međutim, zajednička izjava više od 30 vlada koja je proizašla iz sastanka nije sadržavala konkretne informacije o američkoj ulozi i nije potpisana od strane Trumpovih predstavnika. 

Ali ovo je i dalje opasno delikatan trenutak za Ukrajinu, a Rusija još nije ni saglasna. Otuđivanje Trumpa u ovom trenutku bilo bi rizično za ukrajinske saveznike u EU i šire.

Problem je u tome što, ukoliko ne postoji otvorena diskusija o novom stanju Zapada, lideri će vjerovatno imati poteškoća da generiraju političku podršku koja im je potrebna za obim potrebnog pomjeranja vanjske politike od SAD-a i možda NATO-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je među najotvorenijim po pitanju ovog izazova, upozorivši u govoru ove sedmice da SAD namjeravaju podijeliti svijet na sfere utjecaja. 

"Sjedinjene Američke Države su etablirana sila koja se postepeno okreće od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je ranije promovirala", rekao je Macron tokom svog godišnjeg obraćanja o vanjskoj politici.

Macron je rekao da Evropa ne smije prihvatiti ono što je nazvao "novim kolonijalizmom" i da bi trebala dalje ulagati u "stratešku autonomiju" kontinenta.

Pa ipak, sam francuski predsjednik je sada slabiji i nepopularniji nego ikad prije, s pariškim parlamentom koji je u ćorsokaku i ne može ostvariti napredak u ključnim mjerama, a ohrabrena krajnja desnica vodi u anketama. Iako mnogi diplomati i zvaničnici dijele Macronovu procjenu, znaju da njegov glas nema težinu u kreiranju politika u Briselu koju je nekada imao. 

U svom govoru o vanjskoj politici ove sedmice, Macron nije spomenuo američke akcije u Venecueli, niti samog Trumpa, po imenu.

Čak i ako se Trump može uvjeriti da podrži Evropu, povuče se po pitanju Grenlanda i pošalje američke trupe da nadgledaju mir u Ukrajini, hoće li to potrajati?

Diplomate i dalje sumnjaju koliko bi vrijedio bilo kakav američki potpis na mirovnom sporazumu kojim bi se osigurala sigurnost Ukrajine, kada je Trump spreman učiniti šta god želi. "Na kraju krajeva", rekao je drugi evropski diplomata, "nemate garancije da će se stvari riješiti".

Nije samo problem s mjehurićima

Nebitnost EU za Trumpov novi svjetski poredak je očigledna svugdje, prema kritičarima bloka. U Gazi, EU nema potencijalnu ulogu ni u jednom novom mirovnom odboru koji bi mogao upravljati pojasom prema Trumpovom planu prekida vatre, uprkos tome što je najveći donator pomoći. Dok iranski demonstranti nastoje srušiti teheranski režim, lideri EU ne nude mnogo više od toplih riječi - ako uopšte govore o tome - sa udaljenosti od 3.000 milja. 

"Evropa je skrenula s puta i nisam siguran da ima ulogu koju bi mogla igrati bilo gdje u svijetu, osim u Ukrajini", rekao je jedan visoki diplomata izvan EU.

Diplomata je ukazao na "podjele" na vrhu kao posebnu slabost. Na primjer, nijedna pojedinačna osoba ne govori u ime Evrope o vanjskoj politici, a čelnici EU izdali su odvojene izjave kao odgovor na američku operaciju uklanjanja Madura. Jedna je došla od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, druga od Antónia Coste, predsjednika Evropskog vijeća, a treća od Kaje Kallas, koja ima službenu ulogu "visoke predstavnice" i najviša je diplomatkinja EU. 

Ali izjavu Kallas u kojoj se poziva na "smirenost i suzdržanost" i poštovanje "principa" međunarodnog prava na kraju je potpisalo samo 26 država članica EU, a jedna - Mađarska - odbila je da se pridruži. 

Američki otvoreni izazov svjetskom poretku je noćna mora koja seže dalje od Brisela. 

Uzmimo za primjer britanskog premijera Keira Starmera, koji je i sam profesionalni advokat. Prije nego što je došao na vlast, Starmer je kritikovao konzervativnu vladu u Londonu zbog toga što nije ukazala na Trumpovu nezainteresovanost za međunarodno pravo. Sada kada je na vlasti, može ponuditi samo najslabije javne komentare, odbijajući da se izjasni o legalnosti ili nelegalnosti Trumpove operacije promjene režima u Venecueli. 

"Kakvu vrstu uticaja možemo imati nad Rusijom kada se ne protivimo tome što SAD ovo rade u Venecueli?", upitao je drugi evropski diplomata. 

Čak i kada su u pitanju Trumpove ambicije da preuzme "vlasništvo" nad Grenlandom - dijelom teritorije Danske, članice NATO-a - Evropljani koji su nastojali podržati danski stav formulisali su svoje odgovore najblaže, pažljivo izbjegavajući sve što bi moglo izgledati kao direktna kritika SAD-a. "Zakon je jači od sile" bilo je najbolje što je von der Leyen mogla izgovoriti. Nije jasno da li je u pravu.

"Svijet više nije zasnovan na evropskim vrijednostima", rekao je visoki diplomata. "Svijet funkcioniše potpuno drugačije. Evropa mora pronaći svoj put".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad