Ne bez zavisti i Njemačka prati uspjeh Portugala u obuzdavanju pandemije strogim propisima. I to je nekima ovdje argument za "oštre" mjere, ali Portugal je po mnogo čemu specifičan.

Uspjeh Portugala je neosporan: nakon što se prošlog prosinca/decembra broj novozaraženih smanjivao, treći val u siječnju/januaru je tu zemlju teško pogodio. Pred Božić je indeks novozaraženih u proteklih sedam dana na 100.000 stanovnika bio 246, koncem siječnja se popeo na 885.

Ne samo to: i po smrtnosti se Portugal uspeo na žalosno prvo mjesto u svijetu i umiralo je i po 30 osoba na milijun stanovnika. Stanje je bilo toliko loše da je i Njemačka poslala 26 pripadnika Bundeswehra u pomoć ovoj zemlji.

Za DW piše Jan Walter

Sredinom siječnja/januara je vlada Antonia Coste žestoko “stala na kočnicu” i praktično obustavila život u zemlji. Brojke su svjedočile kako je to ispravna mjera: četiri tjedna kasnije je indeks zaraženih pao na ispod 100, sad je već samo 30 novooboljelih.

Još od sredine ožujka/marta se počelo ukidati neke od zabrana, a vlada najavljuje kako će se 3. svibnja/maja u Portugalu vratiti koliko-toliko normalni javni život.

Nikamo van

Mjere su bile izuzetno stroge: od 15. siječnja nitko nije smio napustiti svoje prebivalište bez dobrog razloga. Iznimka je bila opskrba nužnim potrepštinama, put na posao ili u školu, a smjelo se kratko izaći na svjež zrak u blizini kuće i recimo prošetati psa. Svi susreti s osobama iz drugih kućanstava su bili zabranjeni.

U međuvremenu je uvedeno još nekih iznimaka, ali preporuka je i dalje da se ne izlazi iz kuće bez ljute potrebe.

Posvuda s maskom

Pravilo je jasno: čim neka osoba napusti svoj stan, mora nositi masku. Dakle ne samo u trgovinama, nego posvuda. Taj propis je još uvijek na snazi.

Nema kulture niti sporta

Sve kulturne, sportske i zabavne manifestacije su obustavljene, institucije su zatvorene još od siječnja/januara. Tek od ovog ponedjeljka kad je i indeks novozaraženih pao na razumnu mjeru su dozvoljene i druge aktivnosti “niskog rizika”, poput tenisa, veslanja ili surfanja.

Opet su otvoreni i muzeji, parkovi i kulturne znamenitosti, ali se posjetitelji moraju držati propisa o razmaku.

Trgovine zatvorene

Sve trgovine, osim onih s nužnim artiklima kao što su živežne namirnice ili higijenskim potrepštinama su morale zatvoriti vrata. Isto pravilo važi i za sve ugostitelje i druge uslužne djelatnosti. Restorani su mogli raditi, ali objede su smjeli nuditi samo za van.

Od sredine ožujka je dozvoljen rad frizerskim i kozmetičkim salonima, od početka travnja smiju otvoriti i trgovine s vlastitim ulazom i kiosci. Sredinom travnja/aprila bi konačno mogle vrata otvoriti i kavane i restorani.

Svi u homeoffice

Ukazom vlade su svi poslodavci morali sve svoje zaposlene poslati da rade od kuće. Iznimka su bila samo zanimanja u ključnim sektorima zdravstva i infrastrukture. To pravilo i dalje vrijedi, navodi DW.

Škole i sveučilišta

Tek nešto malo kasnije od prvih mjera zabrane, koncem siječnja/januara su ipak zatvorene i sve škole, sveučilišta i dječji vrtići. Iznimka su jedino bile specijalne škole za mališane sa invaliditetom, gdje je nastava povezana i s terapijom.

Nastava je opet počela sredinom ožujka/marta: najprije za školarce prvog i drugog razreda, od ovog tjedna u školu mogu i učenici trećeg i četvrtog.

Zatvorene državne granice

Granični prijelazi prema Španjolskoj su bili zatvoreni, obustavljen je i zračni promet. Dozvoljen je bio ulazak u zemlju samo iz prijeko potrebnih razloga, ali i tada samo uz predočenje negativnog testa. No po ulasku u zemlju, ovisno o zemlji iz koje se stiglo je ipak mogla biti obavezna dvotjedna samoizolacija.

Ograničenje ulaska u zemlju načelno vrijedi i dalje, makar su nešto ublaženi propisi za dolaske iz zemalja Schengena.

Drastične kazne

Policija oštro nadzire pridržavanje mjera, mediji tvrde da pritom koriste i helikoptere i dronove. Manje kršenje propisa kao što je nenošenje maske na ulici se kažnjava globom od najmanje 100 eura. Tko se pak namjerno odupire mjerama ili ne slijedi naputke službenika, mora računati s još strožim mjerama uključujući i zatvorsku kaznu.

Može li tako i u Njemačkoj?

Ma koliko takvi strogi propisi, već i zbog postignutih rezultata protiv pandemije, zvuče privlačno i mnogima u Njemačkoj, razlike između Njemačke i Portugala su ogromne. Portugal je na samom rubu kontinenta. Na kopnu jedino graniči sa Španjolskom.

Njemačka je u srcu Europe i kroz nju prolaze rijeke roba i putnika s istoka na zapad, s juga na sjever i obrnuto. Njemačka je povrh toga i federalna država sa 16 saveznih pokrajina, a treba podsjetiti i kako je Portugal sve do 1974. bio vojna diktatura.

I mnogo blaža ograničenja su njemački sudovi ukinuli u žurnim postupcima, proglašavajući ih “nerazmjernima” jer ograničenje sloboda građana smije i može biti samo krajnje sredstvo. Sudovi uviđaju kako državni organi i u ovoj pandemiji ne čine dovoljno: na primjer, uglavnom se uopće ne kontroliraju osobe koje ulaze u Njemačku cestovnim graničnim prijelazima.

Još uvijek zapinje i s jednostavnim mjerama kao što je testiranje nastavnika i učenika u školama ili zaposlenih na radnom mjestu. Teško je reći da bi i takve “oštre” mjere u Njemačkoj dale slične rezultate kao u Portugalu – da ne govorimo kako je nakon godine dana pandemije i poslušnost njemačkih državljana već odavno daleko od onoga što se smatra “tipično njemačkim”.

Izvorni tekst pročitajte na OVOM linku.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad