Zašto ovi ljudi bježe iz druge najveće svjetske ekonomije i supersile

Screenshot/CNN

Oni dolaze s naprtnjačama u kojima nose nešto odjeće, sav novac i mobitele koje im usput nisu pokrali kriminalci ili karteli te stižu na granicu Sjedinjenih Američkih Država i Meksika iscrpljeni od stresnog putovanja prema sjeveru.

Poput stotina tisuća ljudi oko njih, koji su također tjednima pješačili da bi stigli u SAD, tjera ih očaj da pobjegnu i započnu novi život unatoč neizvjesnosti onoga što je s druge strane. Međutim, ti migranti bježe iz druge najveće svjetske ekonomije i supersile u nastajanju, piše CNN.

Tijekom nedavnog zimskog dana deseci kineskih državljana čekali su u različitim improviziranim kampovima raštrkanim izvan San Diega u Kaliforniji, sjeverno od meksičke granice.

Umotani u majice s kapuljačama i jakne, skupljali su se oko vatre dok su čekali da ih agenti američke granične kontrole povedu na obradu – ono čemu se nadaju da će biti početak njihovih života u Americi.

Njihov dolazak dio je nevjerojatnog novog trenda. U prvih 11 mjeseci 2023. više od 31.000 kineskih državljana zatečeno je prilikom ilegalnog ulaska u SAD iz Meksika, pokazuju podaci američke vlade – u usporedbi s prosječno otprilike 1.500 godišnje tijekom prethodnog desetljeća, prenosi Index.hr.

Njihov broj je još uvijek manji od broja migranata iz regionalnih susjeda poput Meksika, Venezuele i Gvatemale, a nisu ni jedini koji dolaze iz drugih dijelova svijeta. Ali priljev ljudi iz Kine ukazuje na hitnost koju mnogi osjećaju da napuste svoju rodnu zemlju, čak i usred onoga za što je čelnik Xi Jinping tvrdio da je “nacionalno pomlađivanje”.

Borba za preživljavanje

Mnogi koji su otišli govore o svojoj borbi za preživljavanje. Tri godine lockdowna i ograničenja zbog covida-19 ostavile su ljude diljem Kine bez posla i razočarane sve čvršćim pritiskom vladajuće Komunističke partije na sve aspekte života pod Xijem. Sada je nestala nada da će se gospodarstvo u potpunosti oporaviti, nakon što su prije godinu dana ograničenja ukinuta, jer je kineski nekad impresivni gospodarski rast počeo posrtati.

Drugi pristaju na restrikcije privatnog života u Kini, gdje Xi provodi sveobuhvatno gušenje slobode govora, civilnog društva i vjere u zemlji od 1.4 milijarde stanovnika. “Mi smo kršćani”, jednostavno je rekao jedan uredno odjeveni sredovječni muškarac kada su ga upitali što ga je dovelo u logor tisućama kilometara od kuće.

Ovi kineski državljani pridružili su se migrantima iz cijelog svijeta koji su posljednjih mjeseci ilegalnim prelascima preplavili jugozapadnu američku granicu. Većina traži azil nakon što uđe u SAD – što bi se moglo ograničiti u nadolazećim tjednima jer se očekuje da će Kongres poduzeti mjere za zaustavljanje dolazaka.

Zasad su ljudi iz Kine na putu da budu najbrže rastuća skupina koja prelazi granicu, prema CNN-ovoj analizi najnovijih podataka o graničnim prijelazima. A kako raste broj onih koji bježe, raste i mreža tvrtki i društvenih medija koji pomažu kineskim migrantima, koji često moraju ići obilaznim putem prije nego što počnu naporno kopneno putovanje na sjever.

Ruta počinje u Quitu

Za mnoge ruta počinje u Quitu u Ekvadoru – gradu od otprilike 2.5 milijuna ljudi visoko u Andama, koji je postao ulazna točka za one koji bježe iz Kine. Ekvador je 2022. dokumentirao ulazak oko 13.000 kineskih državljana. U prvih 11 mjeseci 2023. taj je broj porastao na više od 45.000. Ekvador ne traži vize za kineske državljane.

Cijeli niz poduzeća opslužuje pridošlice na granicama, počevši od prijevoza iz zračne luke do boravka u kineskim hostelima i organizacije putovanja na sjever – često uz pozamašnu naknadu, pokazalo je izvješće CNN-a.

Dokazi rastućeg trenda pojavljuju se diljem Quita ako netko zna gdje ih treba potražiti. Na jednoj autobusnoj stanici prodavač karata ima znak za “kolumbijsku granicu” ispisan na kineskom, spreman za potencijalne klijente. U lokalnoj bolnici koja nudi cijepljenje – preporučeno za opasan prijelaz kroz džunglu – medicinska sestra koja govori španjolski na svom stolu drži kineski prijevod prijemnog obrasca.

Uz rubove središnje gradske poslovne četvrti sve je veći broj tvrtki povezanih s ovim trendom, rekao je putnički agent Long Quanwei, koji je iz Kine emigrirao u Quito prije pet godina. U trgovinama i robnim kućama prodaje se oprema i roba potrebna za putovanje na sjever, a kineskim migrantima nude se smještaj, hrana i povezivanje s drugima koji idu na sjever.

Među onima koji su bili u prolazu je i Zheng Shiqing, koji je stigao početkom prosinca, nakon što je prvo putovao avionom preko Tajlanda, Maroka i Španjolske. Vitki 28-godišnjak ozbiljnog izraza lica već se susretao s neuspjesima. Prilikom prvog pokušaja prolaska kroz Kolumbiju Zheng i njegov partner opljačkani su pod prijetnjom oružjem. Nakon što je ostao bez mobitela i novca, vratio se u Quito. Ipak, ostao je odlučan u tome da je jedini put naprijed prema SAD-u.

“Nema izlaza osim ako ti roditelji nisu službenici ili poslovni ljudi”

“Za obične ljude preživljavanje je stvarno teško. Zaista je teško živjeti u Kini. Ne treba ni pomišljati na rad jer vas iskorištavaju ljudi više klase”, rekao je Zheng dok se spremao drugi put krenuti u Kolumbiju s posuđenom gotovinom. Zheng je završio gimnaziju u ruralnoj pokrajini Yunnan, a njegovi su roditelji radnici migranti u Kini. Kaže da ljudima poput njega život postaje sve teži unatoč desetljećima brzog gospodarskog rasta, koji je izvukao velik dio stanovništva iz siromaštva.

Počeo je raditi u tvornici miješajući ljepilo za kutije za cipele u svojim kasnim tinejdžerskim godinama, a kasnije je mijenjao poslove. Među ostalim poslovima, radio je na pokretnoj traci u tvornici dijelova za Appleove mobitele. Tijekom pandemije bio je zatvoren u tvornici za proizvodnju internetskih modema, iz koje nije mogao izaći. Nakon završetka lockdowna Zheng se prebacio na drugi posao, za koji mu, kaže, plaća nikad nije isplaćena, čak ni nakon što je podnio službenu žalbu.

“Nema izlaza osim ako ti roditelji nisu službenici ili poslovni ljudi. Ali ako ste iz niže klase, čak i ako se oženite i imate djecu, i dalje morate ići istim putem. Bolno je i razmišljati o tome. Volio bih da se nikada nisam rodio. Život je tako iscrpljujući”, rekao je Zheng.

Poput tisuća drugih Kineza, Zheng je odlučio isprobati “zou xian” ili krenuti “pješačkom rutom” do Amerike. Izraz je postao eufemizam za opasno putovanje, kao i “globalna putovanja” – jedan od pojmova za pretraživanje koje ljudi mogu unijeti kako bi pronašli online upute na kineskom o tome kako se pripremiti, što učiniti na svakoj etapi, pa čak i što reći imigracijskim službenicima.

Kineska ograničenja zbog covida-19, ublažena prije samo godinu dana, teško su pogodila radničku populaciju u gradovima i stanovnike ruralnih područja. A sada se gospodarstvo muči pod krizom tržišta nekretnina, visokim dugom lokalne samouprave i učincima državnog suzbijanja privatnog sektora, koji je nekoć bio u procvatu.

Nakon što je nezaposlenost mladih u urbanim sredinama prošle godine dosegnula rekordne razine, vlada je u potpunosti prestala objavljivati podatke. Komunistička partija obećala je učiniti više kako bi ojačala gospodarstvo – i ukinula loše vijesti o tome.

“Bježimo od progona”

“Zapanjujuće je da toliko mnogo ljudi polazi na ovo opasno putovanje kroz Južnu Ameriku i do SAD-a kada je zemlja politički vrlo stabilna”, rekao je Victor Shih, direktor Kineskog centra 21. stoljeća na Kalifornijskom sveučilištu San Diego, ukazujući na kontrast s razdobljima emigracije iz Kine zbog političkih previranja: “To sugerira da je značajan dio stanovništva u teškoj ekonomskoj situaciji.”

Podaci UN-a pokazuju da je broj ljudi iz Kine koji traže politički azil u SAD-u i drugdje diljem svijeta naglo porastao tijekom Xijeve vladavine – popevši se s gotovo 25.000 u 2013. na više od 120.000 u prvih šest mjeseci 2023. godine.

Oni koji prelaze južnu američku granicu, ne samo odrasli samci nego i obitelji, također obično traže azil, odnosno tvrde da bježe od progona. Prethodno su tražitelji azila iz Kine mogli podnijeti zahtjev nakon ulaska u SAD s turističkom vizom ili drugim putem koji možda nije uključivao zadržavanje na granici, kažu imigracijski stručnjaci.

Sada se južna granica nametnula kao glavna ruta uslijed sve većeg porasta broja ljudi iz cijelog svijeta, koji dolaze otkako je pandemija završila. Oni koji su ilegalno ušli tom rutom obično moraju proći početnu provjeru kako bi ostali u SAD-u i podnijeli zahtjev za azil, no neki se migranti mogu suočiti s različitim okolnostima usred preopterećenog sustava.

Očekuje se da će Kongres sljedećih dana ažurirati imigracijska pravila na granici, što bi moglo promijeniti i pooštriti postojeća pravila, kažu stručnjaci. Unutar ukupnog porasta takvih prijelaza sve veći broj kineskih državljana koji su spremni krenuti tim putem – čak i u vrijeme oštrih političkih napetosti između SAD-a i Kine – čini se kao nov i znakovit trend.

Peking je osudio ilegalne prijelaze, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je CNN-u da se “protivi i odlučno suzbija bilo koji oblik ilegalnih imigracijskih aktivnosti te je spremno aktivno se uključiti u međunarodnu suradnju po ovom pitanju”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad