Otočić na zapadu Crnog mora mjesto je žestokih borbi ukrajinskih i ruskih trupa. Navodno, Rusi planiraju tu napraviti pravu vojnu bazu, možda i aerodromsku pistu. A strateški položaj Zmijskog otoka je odličan.

Ne zna se odakle otoku to ime. Ta stijena površine kao dvadesetak nogometnih igrališta naziva se Zmijskim otokom, mada zmija tu nema. U jedinom naselju – osnovano je 2007., zove se Bile – boravi nekoliko desetaka ljudi, uglavnom graničara, a bilo je i znanstvenih ekspedicija. Kažu da je tu u davnini živio i sahranjen grčki heroj Ahil.

Smješten na krajnjem zapadu Crnog mora, ovaj otok već dva stoljeća ima svjetionik, a u novija vremena i antenu za mobilnu telefoniju.

No krajem veljače se jednoličan život na ovom kamenu promijenio. Ruska mornarica je napala Zmijski otok, gotovo sasvim uništila onih nekoliko zgrada i zarobila trinaest ukrajinskih graničara. Prethodno je jedan od njih preko radio-veze poručio ruskom ratnom brodu: „J… se!”. Ta snimljena poruka obišla je svijet. U travnju je Ukrajina izdala poštansku marku na kojoj je scena ovjekovječena, piše Deutsche Welle.

Ipak, Rusija od tada kontrolira otočić. Ali posljednjih dana se oko njega opet vode žestoke borbe. Navodno je ukrajinska vojska uspjela potopiti jedan ruski desantni brod, a u četvrtak je teško oštetila i jedan logistički brod. Tvrdi se da su Rusi na njemu prevozili protuzračnu obranu na Zmijski otok.

Ma koliko bila neugledna, ova gola stijena ima velik strateški znalčaj. S jerdne strane u Crnom moru jedva da ima drugih otočića. S druge, Zmijski otok, dvjestotinjak kilometara udaljen od Odese, praktično može kontrolirati morski promet oko te najveće ukrajinske luke.

Ukoliko bi trajno okupirala otok, Rusija bi mogla blokirati sav izvoz preko Odese. Tako recimo milijuni tona pšenice ili suncokreta, koji se sada teškom mukom prevoze kopnom, ni ubuduće ne bi mogli iz Odese biti dalje transportirani ka Sredozemlju.

Zmijski otok je oduvijek imalo strateški značaj. Još u sovjetska vremena ovdje je bila vojna baza, pa su se zadržali heliodrom i dvije platforme uz koje mogu pristati i veliki ratni brodovi s gazom do osam metara. Navodno, tamo su ostala i skladišta municije, goriva, radari, raketni položaji. To se nikad nije moglo provjeriti jer je otokdesetljećima bio zabranjena zona koju je mogla koristiti samo vojska.

Stijena u Crnom moru je do 1948. pripadala Rumunjskoj, a onda je poklonjena velikom bratu SSSR-u. Bukurešt i Moskva, a potom Bukurešt i Kijev stalno su se prepirali oko otočića. U tim vodama, pretpostavlja se, ima i važnih resursa. Ukrajina je povukla važan potez 2007. osnivanjem naselja Bile, te je otok tako i zvanično dobio stanovnike.

Koliko je ruskoj vojsci ovo važna kota, pokazuje i to što je Zmijski otok bio jedan od prvih ciljeva prvog dana agresije. Britanske obavještajne službe tvrde da Moskva želi trupe na otoku ojačati krstarećim raketama i strateškom protuzračom obranom. Na dugi rok, možda se izgradi i pista za borbene avione.

Proteklih dana su Ukrajinci pokušali prekinuti te radove serijom napada raketama i bespilotnim letjelicama. Satelitske slike američke firme Maxar nagovješćuju da je, osim broda, uništen najmanje jedan ruski helikopter i jedna baterija protuzračne obrane.

Ipak, teško da će ukrajinska strana tako brzo povratiti otok. Izvjesno je samo da će se žestoke borbe nastaviti. Jer, Kijev ne želi da ostrvo sa Ahilovim grobom postane Ahilova peta za jug zemlje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad