Raspisane su interne i međunarodne potjernice za osumnjičenima Alijom Delimustafićem i Jusom Škrijeljom. Nadležni još uvijek nemaju informaciju gdje se ova dvojica bjegunaca nalaze, niti da li su i gdje prešli granicu Bosne i Hercegovine.
Osumnjičeni Alija Delimustafić, koji je već koristo najmanje dva lažna identiteta i kretao se kao Ilija ili Sadik, u ovom trenutku može biti bilo gdje. Možda i na Tajlandu gdje ima kuću. Drugi bjegunac – Juso Škrijelj takođe može biti bilo gdje. Možda je u Belgiji jer, kako smo saznali, ima državljanstvo ove zemlje. Delimustafić i Škrijelj, uz Suadu Hadžić i Lejlu Cerić, pušteni su na slobodu prije 12 dana. Tako su odlučili članovi sudskog vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu – Muhidin Hajdarević, Adisa Zahiragić i Braco Stupar. U nekoliko dana novo sudsko vijeće donijelo je drugačiju odluku nakon što je Vrhovni sud Federacije BiH usvojio žalbu sarajevskog tužilaštva. Predsjednika Kantonalnog suda pitali smo za komentar o ovakvim odlukama.
VEZANE VIJESTI
“Kodeks sudske etike meni zabranjuje da bilo šta komentiram. Vjerujte ja tu odluku Vijeća kojim se ukida pritvor nisam ni pročitao, niti treba da je čitam, niti treba ja da znam. O pravilnosti i zakonitosti te odluke može da odlučuje jedino neposredno viši sud u ovom slučaju – Vrhovni sud Federacije BiH. Da li je ta odluka bila pravilna i zakonita odlučio je Vrhovni sud. Rekavši da nije? Rekavši da nije, tačno. Sve drugo bi bilo nezakonito da ja čitam odluke i iznosim svoja mišljenja”, kazao je za N1 Jasmin Jahjaefendić, predsjednik Kantonalnog suda u Sarajevu.
Novo sudsko vijeće koje je donijelo novu odluku o određivanju pritvora promjenjeno je zbog bolovanja sudije Hajdarevića. Inadikativno, sudija je nakon toga podnio zahtjev Visokom sudskom i tužilačkom BiH za razrješenje jer želi u penziju, iako mu mandat još ne ističe. Slučaj je komentarisao i nekadašnji predsjednik VSTV-a i dugogodišnji sudija.
“Ako su tačne te činjenice da se radi o čovjeku koji je koristio identitet i kod koga su pronađene falsifikovane lične isorave onda je prosto neshvatljivo da preko toga olako prelazi Vijeće koje odlučuje o pritvoru. No da zanemarimo taj slučaj. Za mene je problem mnogo ozbiljniji. Došli smo gotovo u pradoksalnu situaciju, ako bi bio ciničan mogao bi da zaključim – da sudije i tužioci idu u pritvor, a da stranke izlaze iz pritvora. Dakle, pravosuđe je u ozbiljnim problemima”, kazao je Branko Perić, sudija Suda BiH.
Grupa uhapšenih u akciji “Pravda” osumnjičena je za nezakonito knjiženje i kupoprodaju nekretnina u Kantonu Sarajevo. Kao vođu grupe tužilaštvo je označilo upravo bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike BiH.
“Sudska odluka može podnijeti sve. Njen dispozitiv onaj odlučujući dio u njemu može pisati sve ono što sudija ili sudsko vijeće smatra da je pravedno. Međutim u obrazloženju treba dati legitimitet onome što je odlučeno i takve odluke se jednostavno ne mogu na valjan način obrazložiti. Pitanje disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca se postavlja pred Uredom disciplinskog tužioca. Međutim niko ne postavlja pitanje krivične odgovornosti, ja mislim da ovdje ima elemenata za krivičnu odgovornost jer se ničim ne može braniti odluka o kojoj ste me pitali”, kazao je Zarije Seizović, profesor Međunarodnog prava sa Fakuleta političkih nauka u Sarajevu.
Nije samo problematičan bijeg Delimustafića, smatraju upućeni.
“Kao što znate trenutno su dva tužioca i jedan sudija u pritvoru, za jednim sudijom je raspisana potjernica, protiv jednog sudije se vodi krivični postupak, protiv glavnog tužioca je u toku istraga, to se nikad nije događalo u pravosuđu. To nisu ekscesi, nije situacija koja se može podvesti pod ekscesne situacije, to može da se dogodi da jedan sudija ili tužilac u deset godina dođe na optuženičku klupu. Imamo problem o kome treba otvoreno razgovarati i to na način da se otkriju uzroci”, kazao je Branko Perić.
Akcija Pravda u tužilaštvu je okarakterisana kao “klasičan primjer sistemske korupcije”.
