Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost gostovao je u specijalnom programu N1 televizije povodom Samita zemalja Zapadnog Balkana.
“Proteklih sedmica provedena je šira debata među članicama EU o politici prema šest zemalja Zapadnog Balkana. Debata o zemljama regiona je važna jer se vodi u trenutku jedne šire debate o budućnosti EU. Naredne sedmice u Rimu će se održati Samit gdje će zemlje članice EU ponuditi obrise svoje zajedničke vizije Evropske unije. Iz tog razloga je bitno da je zapadni Balkan dobio podršku i potvrdu da će njihovo članstvo biti dio te vizije. Dodatno, poruka je važna jer dolazi od političkog vodstva EU u trenutku kada je podrška proširenju EU u čak 14 zemalja članica EU ispod 50 posto i kada se sve više i u samom regionu Zapadnog Balkana počinje šitiri sumnja u izvjesnost budućnosti regiona u EU. Ali, sama poruka podrške za perspektivu članstva neće biti dovoljna da riješi regionalne probleme i popravi ukupnu situaciju za građane regiona“, kazao je Ćerimagić.
On je istakao da je trenutno proces proširenja EU suviše fokusiran na formalne korake, bilo da se radi o dobijanju kandidatskog statusa ili otvaranju i zatvaranju poglavlja u pregovorima.
“Taj formalni aspekt može govoriti o pozitivnom pravcu neke države ka članstvu u EU. Ali, za sve bi bilo bolje da se fokus više stavi na konkretna pitanja koja su važna za građane. Da se govori o nivou usklađivanja i dostizanja standarda EU, bilo da se radi o zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, procesa javnih nabavki ili sigurnosti saobraćaja. I da fokus bude na tome kako približavanje EU može pomoći građanima i vladama regiona da poboljšaju situaciju na ovim i mnogim drugim područjima. Fokus vlada i javnosti na formalnim koracima nije dovoljan“, dodao je Ćerimagić.
Od 2005. do 2015. šest zemalja Zapadnog Balkana ostvarile su trgovinski deficit sa 28 zemalja članica EU od skoro 90 milijardi eura.
“To znači da je region kupio i uvezao iz EU skoro 90 milijardi eura više, nego što su članice EU kupile iz regiona“, rekao je Ćerimagić.
“Ideje o ekonomskom oživljavanju regiona kroz stvaranje carinske unije zemalja Zapadnog Balkana, koju zagovara premijer Vučić, ili jedinstvenog tržišta, koju zagovara komesar Hahn, treba pristupiti oprezno i kroz detaljnu analizu. Ono što je već sada svim zemljama regiona potrebno su strategije i konkretni koraci ka korištenju potencijala u područjima gdje zemlje imaju vlastite resurse, iskustvo i kakvo-takvo znanje. Cilj takvog pristupa bi morao biti na tome da se poveća životni standard stanovništva kroz povećanje broja zaposlenih, izvoza iz regiona, te povećanje nivoa stranih i domaćih investicija. To se može postići kroz uključivanje privreda šest zemalja regiona u lanac proizvodnje sa firmama u EU, ili još bolje, kroz osmišljavanje, proizvodnju i izvoz vlastitih proizvoda iz zemalja regiona. U BiH, naprimjer, takav potencijal postoji u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja“, naveo je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
