Oglas

Jugoslavija u brojkama

Kad je trećina BiH bila nepismena: Šta otkrivaju popisi iz Jugoslavije

author
N1 Sarajevo
21. nov. 2026. 10:40
Screenshot 2026-04-22 154235
Ilustracija | N1

Na popisu 1961. godine 32,5 posto stanovnika Bosne i Hercegovine nije znalo čitati ni pisati, najviše od svih jugoslovenskih republika. U Sloveniji je nepismenih bilo manje od dva posto. Najveći teret nosile su žene: nepismena je bila skoro svaka druga stanovnica BiH.

Oglas

Brojke dolaze iz rada „Regionalna pismenost u Jugoslaviji sa posebnim osvrtom na Crnu Goru“, koji su Mirjana Manojlović i Branka Manojlović objavile u časopisu Istorija 20. veka. Autorke su sabrale podatke jugoslovenskih popisa od 1948. do 1981. godine i uporedile republike.

Slika koju daju je jasna: država koja je u istom periodu gradila fabrike, ceste i univerzitete imala je unutar svojih granica vrlo različite svjetove. Na sjeveru je pismenost bila gotovo opšta, na jugu i u brdskim krajevima čitanje i pisanje bili su privilegija.

Slovenija i BiH na dva kraja ljestvice

Prema popisu iz 1961. godine, u cijeloj Jugoslaviji je oko 19,7 posto stanovnika bilo nepismeno. Najbolja je bila Slovenija s 1,8 posto, a slijedila ju je Hrvatska s 12,1 posto. Srbija, računajući Vojvodinu i Kosovo, imala je 21,9 posto, Crna Gora 21,7, a Makedonija 24,5 posto.

Bosna i Hercegovina je s 32,5 posto bila na dnu. To znači da otprilike svaki treći stanovnik nije mogao pročitati novine, potpisati se ili napisati pismo.

Žene su nosile najveći teret

Razlika između muškaraca i žena bila je najveća upravo u BiH. Među muškarcima je 1961. bilo 16 posto nepismenih, a među ženama 47,8 posto. Jaz od gotovo 32 procentna poena bio je najveći u državi. U Sloveniji je, poređenja radi, razlika između spolova bila manja od jednog poena.

Kako je nepismenost padala

Napredak je ipak bio brz. Godine 1948. nepismeno je bilo 44,9 posto stanovnika BiH, 1961. godine 32,5, deset godina kasnije 23,2, a 1981. godine 14,5 posto. Za tri decenije udio nepismenih smanjen je za više od dvije trećine, ponajviše zahvaljujući obaveznoj osnovnoj školi i tečajevima za odrasle.

Autorke upozoravaju da se popisi ne mogu poređati sasvim doslovno, jer su se mijenjali donja starosna granica i način na koji je pismenost mjerena. Trend je, međutim, nedvosmislen.

Šta pokazuje posljednji popis

Na popisu iz 1991. godine nepismeno je bilo 9,9 posto stanovnika BiH starijih od deset godina. Popis iz 2013. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH koje je prenio Radio Slobodna Evropa, zabilježio je blizu 90.000 nepismenih, odnosno oko 2,82 posto stanovništva.

To je i dalje više nego u susjedstvu: prema istom izvoru, Hrvatska je imala 0,8, Crna Gora 1,5, a Srbija 1,96 posto nepismenih. Najveći dio nepismenih danas čine starije osobe, mahom žene sa sela, koje u djetinjstvu nisu imale priliku krenuti u školu.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama