Sarajevo je domaćin Poljoprivredno-poslovnog foruma Bosne i Hercegovine i Republike Turske, kojem su se odazvali brojni turski privrednici. I dok se s jedne strane Turska ističke kao broj jedan vanjsko-trgovinski partner našoj zemlji broj jedan, cifre pokazuju drugačije.

Nekom ljubav i srdačni pozdravi, a nekome investicije. Ni među prvih deset nismo kada je riječ o zemljama u koje Turska investira. Razlog – domaće prirode: neprihvatljiv ambijent. Kaže otprilike tako i državni ministar poljoprivrede. Zemlje iz regiona u bitnoj su prednosti.

“Imamo manje investicije uopšte iz Turske, a posebno u poljoprivredni sektor od očekivanog. Odnosno, manje su turske investicije od onih koje turski investitori imaju u zemljam okruženja – u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji”, navodi Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Investicije, poručuje državni ministar, idu tamo gdje je za njih povoljan ambijent. Ovakav bosanskohercegovački, barem kako stvari stoje, odbija i pomisao da se na ovdašnjem tlu ulaže silni turski novac.

“Bosna i Hercegovina u našoj zemlji, našoj kulturi, našem srcu i našoj duši zauzima posebno mjesto i gajimo bratska osjećanja prema ovoj bratskoj državi, prema ovoj bratskoj zemlji. Bosna i Hercegovina i Turska kroz povijest su uvijek bile jedna drugoj podrška kroz najteže periode”, ističe Ahmet Ešref Fakibaba, ministar poljoprivrede Republike Turske.

Upitali smo i građane Sarajeva na koji način oni vide odnose Bosne i Hercegovine i Republike Turske i kako komentiraju bliskost političkog vrha dviju zemalja.

ANKETA:

“Mi bismo bili gola sirotinja da nije njih”.

“Penziju ne daje Turska. Penziju daju ovi naši”.

“Čujem, nisam osjetio. Kako ću osjetiti? Gdje su pare?”

“To su samo fraze. Turska ulaže najviše u Srbiju i druge zemlje regiona”.

Kada je riječ o ukupnim ekonomskim pokazateljima, podaci na koje se iz ministarstva pozivaju pokazuju velik iskorak u izvozu robe iz Bosne i Hercegovine u Tursku. U samo nekoliko godina frapantan rast – 2011. svega približno 4 milijuna eura izvoza, a šest godina kasnije – do kraja 2017. očekuje se izvoz od 200 milijuna eura.

Unatoč dobrim ekonomskim pokazateljima izvoza iz naše zemlje u Tursku, ključne zamjerke odnose se upravo na investicije. One su, kako je već rečeno, bitno manje od investicija u regionu. Stoga se bosanskohercegovačka politika i na ovome planu, kažu to i pojedini analitičari, pokazala nezrelom i nespremnom za privlačenje stranih investicija. Sa Turskom državni vrh naše zemlje, osim dobrog izvoza dijeli tek bratska osjećanja. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.