U toku je proces inkluzije djece migranata na području Grada Bihaća. Blizu 50 djece iz Hotela Sedra i 35 iz fabrike Bira uskoro bi mogli sjesti u školske klupe. Međutim, mještani Mjesne zajednice Brekovica, čiju školu bi trebala pohađati djeca iz Sedre, negoduju. Opasnosti zbog ovakvih odluka vlasti, kažu, mogle bi biti višestruke.

Iz resornog kantonalnog ministarstva poručuju kako lokacije još nisu definisane, no, po Zakonu,  ali i UN-ovim konvencijama, imaju obavezu da djeci migrantima osiguraju obrazovanje.

Da proces uključivanja djece migranata u domaće školstvo, neće biti jednostavan zadatak, dokaz je Mjesna zajednica Brekovica. Iza zatvorenih vrata duže od tri sata trajao je danas roditeljski sastanak. Mnogo je razloga zbog kojih, kako kažu, nisu za to da djeca migranata nastavu izučavaju u prostorima ove škole.

“Higijenski aspekt koji je gotovo nemoguće kontrolisati, on je nama najvažniji. Djeca se u svakom slučaju trebaju obrazovati, trebaju biti u školama, bez obzira ko su odakle dolaze, međutim državne institucije, organizacije koje se bave migrantskom krizom u USK su podbacile”, tvrdi Nijaz Horozović, roditelj.

Roditelji se ništa ne pitaju, kaže predsjednik Mjesne zajednice.

“Ko garantuje da neće doći poslije tih 50 još 50, javnost ne zna da je ova škola nekada brojala po 750 đaka, sad broji 148, sa dolaskom. Mi nemamo ništa protiv te djece, ali tih 50 ako dođe to je već 30 posto učenika u ovoj školi”, kaže Sead Ćehić, predsjednik MZ Brekovica.

Pojedini roditelji odlučni. Ili djeca migranata ili naša djeca. Ovo je poruka predstavnice roditelja prvačića:

“Niko se ne slaže, i mi smo spremni svoju djecu ispisati iz ove škole. Vjerujete da me je strah i većinu roditelja je strah”, poručuje Irma Čaušević, roditelj prvačića.

Od Hotela Sedra do Brekovice, mnogo je kilometara. Most koji povezuje magistralu s putem koji vodi za selo, nije uslovan za veća vozila. Roditelji se pitaju, kako će djeca migranti dolaziti do škole? Neko mora preuzeti odgovornost za njihovu sigurnost. U zimskim uvjetima, do Brekovice, koja je na znatno višoj nadmorskoj visini od Sedre, izuzetno je teško doći. I dok nadležni pregovaraju – 15-godišnji Afganistanac Noman, sanja o školi:

“Moram da idem u školu, ja to želim, jer u ovim godinama ako se ne školujem ja nemam budućnost. U Sedri nema ništa, samo jedemo, sjedimo i spavamo, organizacije samo pričaju, ni olovku nam nisu dalu, a ne knjige, uradite nešto, pružite nam neke aktivnosti, sport”.

Resorni ministar kaže, zakon ali i konvencije o ljudskim pravima nalažu brigu za migrantsku djecu. Unutar postojećih škola. Kako bi se spriječila diskriminacija. Plan je bio da to budu škole najbliže Sedri i Biri. Lokacije još nisu definisane, kaže ministar.

“Mi insistiramo da ta djeca koja uđu u prostorije, eventualno uđu, moraju obaviti detaljni ljekarski pregled i dodatne vakcinacije, vezano za sve bolesti. Oni bi trebali to je zamisao da dolaze sami na tu lokaciju da se drži nastava između 3 ili 4 sata i da se vraćaju nazad”, navodi Damir Omerdić, ministar obrazovanja USK.

Prijevoz bi obezbijedio UNICEF, jednako kao i nastavnike, kažu u Ministarstvu. Da li će konačan odabir biti Brekovica, i koja škola u Bihaću će primiti 35 djece iz Bire – možda će biti jasnije u utorak nakon sastanka nadležnih vlasti i roditelja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.