Jozo Radoš, europarlamentarac, u razgovoru za N1 je govorio o integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Tema razgovora sa Radošom je bila i saradnja Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika sa austrijskom Slobodarskom partijom i italijanskom Sjevernom ligom, kao i najavljenim sastankom sa političkom strankom na čijem je čelu mađarski premijer Viktor Orban.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je Evropsku uniju da Bosni i Hercegovini dodijeli rani kandidatski status, ali i kasno članstvo u Evropskoj uniji. Inzko je na konferenciji u Evropskom parlamentu o perspektivi Zapadnog Balkana ukazao na probleme koje BiH trenutno ima, ali i na to da joj treba poticaj iz Unije.

Eurozastupnik Jozo Radoš koji je bio suorganizator ove konferencije za N1 je kazao kako nije logično očekivati da Unija prema BiH ima preblag odnos. On također kaže kako će biti veoma teško da Bosna i Hercegovina ove godine dostigne kandidatski status. Dodjela tog statusa će zavisiti od toga kakve će odgovore BiH dostaviti Briselu, ali i kakva će biti politička klima po pitanju proširenja Unije.

“Bosna i Hercegovina bi najprije trebala ponuditi zadovoljavajuće odgovore na ovih dotanih 600 pitanja koja su upućena Bosni i Hercegovini, ali i naravno i na sve ostalo, dakle formiranje funkcionalnih vlasti i naravno provođenje preuzetih obaveza u okviru ostvarivanja plana za reforme Bosne i Hercegovine. Temeljem tih pozitivnih pomaka, a ukoliko ih bude sigurno će onda evropska tijela, ponajprije Evropsko vijeće biti sklonije da Bosnu i Hercegovinu stavi u status kandidata. Što će dalje oko toga biti zavisi o događanjima. Moguće je da će Evropska unija možda prema Bosni i Hercegovini imati nekakav možda blaži pristup zbog svih poteškoća s kojima se Bosna i Hercegovina susreće. Ali mislim da nije logično očekivati da to na neki način bude preblago da se bez ispunjavanja ovih koraka o kojima sam govorio može očekivati niti kandidatski status, a pogotovo ne onda daljni postupci kao što je otvaranje pregovora”, kaže Radoš.

Na osnovu onog što se dešavalo nedavno u Evropskom parlamentu tokom rasprave o Bosni i Hercegovini, trenutnog stanja u samoj Bosni i Hercegovini, kao i posjete Predsjedništva Briselu, Radoš i nije optimističan kada je u pitanju naredni period.

“Zasada nema niti naznake da bi tijela Evropske unije neki poseban, na neki način neki blaži odnos i zahtjeve prema Bosni i Hercegovini. Ovdje su svi svjesni svih poteškoća sa integracijom zemalja Istočne Evrope odnosno Zapadnog Balkana. Tako su svjesni toga da je u proteklih pet godina, uz sve neke formalne pomake koji su učinjeni, zapravo velikih, stvarnih poboljšanja u zemljama pristupnicama nije bilo. Da li će evropska tijela imati snage da u novom sazivu dakle Evropske komisije i Evropskog parlamenta zauzmu nešto angažiraniju političku poziciju prema tim zemljama da se više i politički angažiraju ponajprije Evropsko vijeće to tek ostaje za vidjeti. Ono što je jasno da postoji svijest o poteškoćama sporosti puta ovih zemalja, posebice Bosne i Hercegovine i ja sam evo naglašavao potrebu snažnijeg angažmana Evropske komisije koja je dosada radilo prilično dobar posao, a naravno i političko vođenje i donošenje pravih odluka kada se tiče i Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja”, napominje Radoš.

Okrupnjavanje evropske desnice odnosno sastanci koje je nedavno Milorad Dodik imao sa predstavnicima austrijske Slobodarske partije i italijanske Sjeverne lige te najave o narednim sastancima sa mađarskim premijerom Orbanom ne bi trebalo napraviti veće probleme procesu proširenja.

“Ne mislim da nova struktura Evropskog parlamenta može ugroziti taj opći pozitivan stav prema proširenju Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana. Ali, da li će pri tome biti i novih snažnijih i političkih poticaja i jačeg i snažnijeg angažmana Evropske komisije to je teže pretpostaviti. Napor za uključenjem tih zemalja neće ovisiti o tome da li će neka euroskeptična grupacija ili neka koja je protiv proširenja dobiti neku malo jaču poziciju unutar jedne od vodećih političkih grupa. Ali, ponavljam da li će biti snage za pojačanje napora za priključenje tih zemalja to tek treba vidjeti”, navodi Radoš.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je rok do sutra da se pripreme konačne verzije odgovora na dodatna pitanja Evropske unije, a ukoliko se to ne desi onda će odgovorni biti pozvani da podastru informacije o tome kako i zašto je ponovo došlo do odgađanja u slanju. Vlada RS-a je već završila svoj posao, dok će Vlada Federacije odgovore s ove razine vlasti finalizirati na hitnoj sjednici koja je zakazana za sutra.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.