Na današnji dan prije 20 godina u Parizu je i zvanično potpisan Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u našoj zemlji. Sadašnja upravna struktura Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.

Dvadeset godina nakon što je Dejtonski sporazum okončao troipogodišnji rat i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini, jedan dio sporazuma je još uvijek na snazi, a to je Ustav. Postoji konsenzus u međunarodnim krugovima da se Dejtonski sporazum ne uklapa u težnje države da bude punopravna članica euro-atlantskog, liberalno-demokratskog svijeta, navodi magazin Foreign Policy.

Namjera sporazuma nije bila da traje ovoliko dugo. Ali, sporazum će ostati na snazi i u doglednoj budućnosti “zahvaljujući” nedostatku političke volje da se pronađe održiva alternativa.

Potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, Dejtonski sporazum je imao najvažniji cilj, a to je da zaustavi troipogodišnji rat u BiH, ra u kojem je poginulo skoro 100.000 ljudi, a preko dva miliona ih raseljeno. 

Sporazum je razradio Richard Holbrooke, glavni pregovarač predsjednika SAD-a Billa Clintona i pomoćnik državnog sekretara. Osoba koja nedostaje u odnosima međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini u proteklih deset godina.

Daytonski sporazum uspostavilo je Međunarodno vijeće od 55 zemalja na čelu sa visokim predstavnikom koji brine o njegovoj provedbi.

Nakon odlaska Paddyja Ashdowna 2006. godine, međunarodna zajednica je krenula sa politikom koja podrazumijeva što manje miješanje u unutrašnje stvari u BiH nadajući se da će domaći političari preuzeti vodeću ulogu u reformi ovog nespretnog političkog sistema. Rezultat je desetogodišnje mirovanje i rast nacionalističke retorike.

“Dayton je napravio ono što je trebao”, kaže neimenovani strani diplomata za Foregn Policy.

“Ali, mirovni sporazum za okončanje rata nije isto kao sporazum koji stvara osnovu za moderno, jako, pluralističko evropsko društvo. Državno Predsjedništvo se rotira svakih osam mjeseci, ima trinaest ministarstava obrazovanja i 150 ministara u zemlju od četiri miliona stanovnika. Ova zemlja ima previše ministar, a premalo lidera”, kaže diplomata.

Uz teškoće promjene Dejtonskog sistema i potrebe za nova radna mjesta, EU je pokrenula novu strategiju za BiH u 2014. godini, jedan novi pristup koji nastoji promovirati ekonomsku liberalizaciju nasuprot teškim ustavnim pitanjima. Nagrada za reforme je poboljšanje procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji i podrška međunarodnih finansijskih institucija kao što je MMF.

U širem smislu, međunarodna zajednica se povukla od inicijative radikalnijih promjena u Dejtonskom sporazumu uprkos njegovim nedostacima.

“Ako postoji politička volja, sistem može funkcionisati”, kaže jedan diplomata.

“Mijenjanje Daytona nije preduslov za članstvo u EU, uz nekoliko izuzetaka kao što je slučaj ‘Sejdić-Finci’. Uz dobru volju, sistem može da funcioniše”, navodi Foreign Policy.