Srbija
Hrvatska
Slovenija
Knjiga Juliana Borgera "Krvnikov trag" je knjiga o kojoj se priča i koja se, kako kažu kritičari, teško ispušta iz ruku. To je hronika koja uzbudljivim narativom otkriva detalje o hapšenju haških optuženika, između ostalih Radovana Karadžića, Ratka Mladića i bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića.
Njen autor je vanjskopolitički urednik britanskog "The Guradiana". Tokom rata u Bosni i Hercegovini je izvještavao za BBC, a 2014. godine je bio član tima koji je dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju građana poznatih kao "Snowdenovi dokumenti".
Bio je i u timu nagrađenom Medaljom za istraživačko novinarstvo 2013. godine i Specijalnom nagradom Paul Foot za istraživačko novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Sarajevu je boravio povodom promocije knjige "Krvnikov trag", a u sklopu svoje posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine je govorio za N1.
Na pitanje da li se osjeća kao insider ili outsider u priči o ratu u Bosni i Hercegovini i "lovu na ljude", kako naziva potragu za haškim optuženicima, s obzirom na vrijeme koje je proveo izvještavajući o ratu u BiH za BBC, Borger je rekao: "Osjećam se kao outsider, jer sam bio samo nekoliko godina ovdje."
Njen autor je vanjskopolitički urednik britanskog "The Guradiana". Tokom rata u Bosni i Hercegovini je izvještavao za BBC, a 2014. godine je bio član tima koji je dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju građana poznatih kao "Snowdenovi dokumenti".
Bio je i u timu nagrađenom Medaljom za istraživačko novinarstvo 2013. godine i Specijalnom nagradom Paul Foot za istraživačko novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Sarajevu je boravio povodom promocije knjige "Krvnikov trag", a u sklopu svoje posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine je govorio za N1.
Na pitanje da li se osjeća kao insider ili outsider u priči o ratu u Bosni i Hercegovini i "lovu na ljude", kako naziva potragu za haškim optuženicima, s obzirom na vrijeme koje je proveo izvještavajući o ratu u BiH za BBC, Borger je rekao: "Osjećam se kao outsider, jer sam bio samo nekoliko godina ovdje."
Njen autor je vanjskopolitički urednik britanskog "The Guradiana". Tokom rata u Bosni i Hercegovini je izvještavao za BBC, a 2014. godine je bio član tima koji je dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju građana poznatih kao "Snowdenovi dokumenti".
Bio je i u timu nagrađenom Medaljom za istraživačko novinarstvo 2013. godine i Specijalnom nagradom Paul Foot za istraživačko novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Sarajevu je boravio povodom promocije knjige "Krvnikov trag", a u sklopu svoje posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine je govorio za N1.
Na pitanje da li se osjeća kao insider ili outsider u priči o ratu u Bosni i Hercegovini i "lovu na ljude", kako naziva potragu za haškim optuženicima, s obzirom na vrijeme koje je proveo izvještavajući o ratu u BiH za BBC, Borger je rekao: "Osjećam se kao outsider, jer sam bio samo nekoliko godina ovdje."
Njen autor je vanjskopolitički urednik britanskog "The Guradiana". Tokom rata u Bosni i Hercegovini je izvještavao za BBC, a 2014. godine je bio član tima koji je dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju građana poznatih kao "Snowdenovi dokumenti".
Bio je i u timu nagrađenom Medaljom za istraživačko novinarstvo 2013. godine i Specijalnom nagradom Paul Foot za istraživačko novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Sarajevu je boravio povodom promocije knjige "Krvnikov trag", a u sklopu svoje posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine je govorio za N1.
Na pitanje da li se osjeća kao insider ili outsider u priči o ratu u Bosni i Hercegovini i "lovu na ljude", kako naziva potragu za haškim optuženicima, s obzirom na vrijeme koje je proveo izvještavajući o ratu u BiH za BBC, Borger je rekao: "Osjećam se kao outsider, jer sam bio samo nekoliko godina ovdje."
"Dejtonski sporazum je institucionalizirao etničko čišćenje i zato se veoma malo promijenilo u odnosu na prije dvadeset godina", smatra Borger.
Autor knjige "Krvnikov trag" je razočaran prvostepenom presudom Karadžiću i smatra da je prvi predsjednik Republike Srpske trebao biti osuđen doživotno. No, u svojoj knjizi je napisao da oštre kazne možda i nisu najprihvatljivija opcija za ratne zločince, jer veća kazna njih preobražava u žrtve i mučenike.
No, jedan od očiglednih neuspjeha Haškog tribunala je činjenica da on nije doveo do pomirenja na Balkanu, smatra Borger.
"Nije zaustavio negiranje zločina, posebno u Beogradu, Republici Srpskoj, a ni u Hrvatskoj. Ljudi nisu bili spremni da se suoče sa zločinima koji su počinjeni u ime njihovih nacija. Ne znam da li je moguće kriviti tribunal, no on je ipak mogao ostvariti bolje rezultate u prvim godinama rada."
No, jedan od očiglednih neuspjeha Haškog tribunala je činjenica da on nije doveo do pomirenja na Balkanu, smatra Borger.
No, jedan od očiglednih neuspjeha Haškog tribunala je činjenica da on nije doveo do pomirenja na Balkanu, smatra Borger.
"Nije zaustavio negiranje zločina, posebno u Beogradu, Republici Srpskoj, a ni u Hrvatskoj. Ljudi nisu bili spremni da se suoče sa zločinima koji su počinjeni u ime njihovih nacija. Ne znam da li je moguće kriviti tribunal, no on je ipak mogao ostvariti bolje rezultate u prvim godinama rada."
No, sva saznanja o hapšenju haških optuženika i osuđenika nisu sumirana u knjizi "Krvnikov trag". Čak i nakon sinošnje promocije knjige, ljudi su mu u Sarajevu prilazili, iznoseći nove zanimljive činjenice, te se autor stoga nada i drugom izdanju ove uzbudljive hronike.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Pratite nas na društvenim mrežama
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Pratite nas na društvenim mrežama
