AfD ubjedljivo pobijedio u Saksoniji-Anhaltu: Šta to znači za građane BiH u Njemačkoj

Za brojne građane Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Njemačkoj, kao i za porodice koje zavise od njihovih doznaka u BiH, pitanje je jednostavno: šta ovo praktično znači?

Rezultati i ko može formirati vladu

Prema preliminarnim zvaničnim rezultatima, iza AfD-a i CDU-a slijede SPD (9,3 posto), Zeleni (8,9 posto) i Ljevica (8,6 posto). Savez Sahre Wagenknecht (BSW) prešao je prag od pet posto s 5,3 posto, dok su liberali FDP s 2,6 posto ispali iz parlamenta. Izlaznost je bila izuzetno visoka, 77,8 posto, naspram 60 posto na prošlim izborima.

AfD je, uprkos uvjerljivoj pobjedi, ostao bez apsolutne većine. Od 83 mandata u Landtagu stranka je osvojila 39, dok joj za samostalnu vladu treba 42. Sve ostale stranke i dalje odbijaju koaliciju s AfD-om. Nosilac liste Ulrich Siegmund poručio je da AfD ne pristaje na manjinsku vladu ni na "toleriranje" i da će, ako treba, tražiti nove izbore. Vodstvo stranke, Alice Weidel i Tino Chrupalla, govori o "jasnom mandatu za formiranje vlade".

Formiranje vlade će, dakle, biti mukotrpno, a dosadašnja vlada nastavlja obavljati dužnost do izbora nove. Ali i bez ulaska u vladu, AfD će imati najveći poslanički klub i snažan utjecaj na političke odnose u pokrajini, a pritisak na saveznu vladu Friedricha Merza u Berlinu raste. Za manje od dvije sedmice, 20. septembra, slijede izbori u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.

Ko je AfD?

AfD je osnovana 2013. kao stranka protivnika eura, ali se od migrantske krize 2015. profilirala kao stranka koja migraciju stavlja u središte svog programa. Pokrajinski ogranak u Saksoniji-Anhaltu spada među najradikalnije u zemlji. Pokrajinski ured za zaštitu ustava klasificirao ga je kao dokazano desnoekstremističko nastojanje (gesichert rechtsextremistische Bestrebung), što sigurnosnim službama omogućava opsežniji nadzor.

Stranka to odbacuje i sebe opisuje kao konzervativnu i patriotsku, a takve ocjene kao politički motivirane.

Migracija: srž programa

Migracija je daleko najrazrađeniji dio vladinog programa AfD-a u Saksoniji-Anhaltu. Samo poglavlje "Useljavanje i remigracija" ima 43 tačke, a uz njega dolaze zahtjevi o državljanstvu, integraciji, islamu i školstvu.

Centralni pojam je "remigracija". Termin je u januaru 2024. proglašen njemačkom "ne-riječju 2023. godine". Dodatnu pažnju dobio je nakon što je istraživački portal Correctiv objavio izvještaj o sastanku ekstremnih desničara u Potsdamu, kojem su prisustvovali i pojedini članovi AfD-a. Prema izvještaju Correctiva, razgovaralo se o protjerivanju velikog broja migranata, uključujući neke osobe s njemačkim državljanstvom. AfD je tvrdio da to nije zvanična politika stranke.

U programu za Saksoniju-Anhalt stranka pojam definira trodijelno: vraćanje njemačkih stručnjaka koji su se iselili, prisilno deportiranje stranaca koji imaju obavezu napuštanja zemlje, te "dobrovoljni programi remigracije" za ilegalne migrante. Predviđeni su "štab za remigraciju", "povjerenik za remigraciju" i posebna radna grupa za "ofanzivu deportacija".

Ostali ključni zahtjevi:

• trenutni prekid prihvata migranata iz zemalja izvan EU;
• ukidanje supsidijarne zaštite (status koji najčešće dobijaju izbjeglice iz Sirije);
• ukidanje ustavnog prava na azil i njegovo pretvaranje u "milost" koju država može, ali ne mora dati;
• ukidanje sredstava za integracijske projekte i "kulturu dobrodošlice"; sredstva namijenjena integracijskim savjetnicima bila bi preusmjerena na zapošljavanje "savjetnika za remigraciju";
• posebna, odvojena odjeljenja za djecu izbjeglica u školama, s ciljem pripreme za povratak u zemlju porijekla;
• strožiji pristup naturalizaciji i uvođenje posebne izjave kojom bi kandidat morao iskazati privrženost Njemačkoj i njemačkoj kulturi;
• izbjegavanje zapošljavanja "kulturno stranih" stručnjaka iz inostranstva;
• stav da "islam ne pripada Njemačkoj ni Saksoniji-Anhaltu", uz ograničenja za minarete i ezan.

Zamjenik šefa poslaničkog kluba Hans-Thomas Tillschneider, jedan od autora programa, opisao je pristup riječima da stranka ne želi kršiti zakon, ali ga želi tumačiti "najstrože što je ikako moguće".

Šta pokrajina zapravo može, a šta ne

Ovo je ključni dio za čitaoce iz BiH. Njemačka je federalna država i pravo azila, boravka, zapošljavanja stranaca i državljanstva uređuju savezni zakoni, odnosno propisi Evropske unije. Pokrajinska vlada u Magdeburgu to ne može mijenjati.

Temeljna pravila prema kojima građani BiH dolaze i borave u Njemačkoj, uključujući Zapadnobalkansku regulativu i Zakon o useljavanju stručne radne snage, pokrajinska vlada ne može samostalno mijenjati. Isto vrijedi za zakonske uslove za stjecanje državljanstva. Međutim, pokrajinske i lokalne institucije provode veliki dio tih propisa, dok nadležnost za priznavanje stranih kvalifikacija zavisi od profesije i konkretnog propisa.

Autori pravne analize objavljene na portalu Verfassungsblog navode da je od 56 migracijskih zahtjeva iz nacrta programa njih 21 moguće provesti isključivo na saveznom ili evropskom nivou, dok četiri nisu mogli pravno klasificirati jer su formulirani kao političke tvrdnje. Od 31 zahtjeva koji bi načelno mogli biti u pokrajinskoj nadležnosti, 18 su ocijenili kao pretežno pravno nedopuštene.

Ali pokrajina nije nemoćna. Ono što može promijeniti, i to relativno brzo:

1. Praksu ureda za strance (Ausländerbehörde). Tamo gdje zakon ostavlja prostor za procjenu, vlast može insistirati na restriktivnijem tumačenju propisa, detaljnijim provjerama dokumentacije i drugačijem određivanju prioriteta. Namjerno odugovlačenje postupaka, međutim, moglo bi biti predmet pravnog osporavanja.
2. Deportacije. Pokrajina organizira provođenje deportacija i određuje operativne prioritete, osoblje i kapacitete pritvora. Osobe koje imaju izvršnu obavezu napuštanja zemlje i kod kojih ne postoje pravne ili praktične prepreke mogle bi biti udaljene brže nego do sada.
3. Integracijske programe. Pokrajinska vlast može pokušati smanjiti ili preusmjeriti sredstva za savjetovališta i projekte namijenjene useljenicima. Potpuno ukidanje pojedinih programa moglo bi, međutim, biti osporeno pred sudovima.
4. Škole. Školstvo jeste pokrajinska nadležnost, ali pravnici ocjenjuju da bi trajno odvajanje djece izbjeglica u posebna odjeljenja, bez cilja njihovog uključivanja u redovnu nastavu, bilo protivno evropskom pravu i pravu na jednak pristup obrazovanju.
5. Privlačenje radne snage. Pokrajinski programi za dovođenje i savjetovanje stranih radnika mogu se ugasiti, što bi poslodavce koji zapošljavaju ljude s Balkana ostavilo bez podrške.

Autori pravne analize upozoravaju da političke odluke mogu proizvesti posljedice prije nego što sudovi stignu reagirati. To je naročito osjetljivo kod deportacija, jer sudska odluka donesena nakon udaljavanja osobe ne može uvijek jednostavno otkloniti nastalu štetu.

Šta to znači za građane BiH

Za ljude koji su u Njemačkoj legalno, s urednim ugovorom o radu i važećom dozvolom boravka, neposredni pravni rizik u Saksoniji-Anhaltu je mali. Njihov status štiti savezni zakon.

Većem riziku izloženi su ljudi čiji je boravišni status nesiguran: kojima ističe dozvola, koji čekaju produženje, koji su promijenili poslodavca bez potrebnog odobrenja, ako je ono propisano njihovom dozvolom boravka, koji imaju odbijen zahtjev za azil ili su u postupku spajanja porodice s nepotpunom dokumentacijom. Za njih restriktivnija primjena propisa koju zagovara AfD može imati konkretne posljedice.

U takvim okolnostima korisno je pridržavati se nekoliko praktičnih savjeta:

• provjerite datume isteka svih dozvola i podnesite zahtjeve za produženje na vrijeme, a ne u posljednji čas;
• čuvajte kopije svih dokumenata i pisane potvrde o podnesenim zahtjevima;
• ako primite rješenje ureda za strance ili drugog nadležnog organa, odmah provjerite pouku o pravnom lijeku; rokovi zavise od vrste postupka i mogu biti veoma kratki, pa pravnu pomoć treba potražiti bez odlaganja;
• pratite da li se ukidaju kursevi ili savjetovališta koje koristite i tražite alternative na saveznom nivou.

Vrijedi napomenuti i da Saksonija-Anhalt nije pokrajina s velikom bh. zajednicom. Većina naših ljudi živi u Bavarskoj, Baden-Württembergu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, gdje AfD ne vlada. Ali signal iz Magdeburga odjekuje šire: ovakav rezultat mogao bi dodatno pojačati pritisak na CDU da zaoštri migracijsku politiku na saveznom nivou.

Spor o ekonomskim i društvenim posljedicama

Kritičari AfD-a, među kojima su sindikati, crkve, privredne komore i organizacije za ljudska prava, upozoravaju da bi program stranke istočnu Njemačku, koja se već bori s manjkom radne snage, učinio još manje privlačnom za strane radnike. Poslodavci u pokrajini godinama upozoravaju da bez useljavanja neće imati dovoljno radnika u domovima za starije, na gradilištima i u fabrikama.

AfD tvrdi da savezna politika godinama zanemaruje zabrinutost dijela građana zbog kriminala, opterećenja socijalnog sistema i kulturnih promjena te da stranka traži dosljedniju primjenu postojećih zakona. Stranka tvrdi da se njen koncept remigracije zadržava u okvirima zakona i obuhvata povratak iseljenih njemačkih stručnjaka, deportacije osoba koje su dužne napustiti zemlju i programe dobrovoljnog povratka.

Hoće li AfD uspjeti dio svog programa pretočiti u praksu, zavisit će od toga hoće li uopće formirati vladu i koje će mjere izdržati sudsku kontrolu. Ipak, rezultat iz Saksonije-Anhalta pokazuje da će migracija ostati jedno od glavnih političkih pitanja u Njemačkoj, s posljedicama koje mogu osjetiti i građani Bosne i Hercegovine koji tamo žive i rade.