Kako se ponaša osoba kojoj je utvrđeno prisustvo 2,3 ili 4 promila alkohola u krvi? Kako konzumacija alkohola utječe na psiho-fizičko stanje vozača? Kada može imati smrtne posljedice? Koje su najčešće zablude onih koji sjedaju za volan u alkoholiziranom stanju za Novi dan govorio je komandir Policijske stanice Stari Grad Nedžad Mulaosmanović i dr. Tarik Hodžić – specijalista psihijatrije i član Odjeljenja za alkoholizam pri Zavodu za bolesti ovisnosti KS.
Policijski službenici uprave MUP-a KS kroz redovne aktivnosti, ali i kroz planske mjere pojačane kontrole, sa akcentom na upravljanje pod dejstvom alkohola, preduzimaju značajne mjere na zaustavljanju i sankcionisanju vozača koji upravljaju vozilom u alkoholiziranom stanju. Kako su naveli iz Uprave policije, tokom prošle godine policajci su iz saobraćaja isključili 3844 vozača koji su zatečeni da voze pod dejstvom alkohola, a u prvih osam mjeseci ove godine, taj broj je dostigao 2223.
Mulaosmanović je pojasnio da je gornja zabilježena granica 3,79 promila alkohola i najviše je evidentirana kod vozača. Najviše legitimisanih učesnika u saobraćaju je petkom, subotom ili nekim praznicima kada policija i ima pojačane kontrole.
Mjere promila alkohola policija dijeli u četiri kategorije: 0,30-0,80; 0,80-1,5, te 1,5 – i više. Upravo za ove kategorije postoje i različite zakonske kazne propisane svakoj grupi. Postoje i zajedničke sankcije poput onih kada policijski službenici na licu mjesta oduzimaju saobraćajnu dozvolu, isključuju vozilo iz saobraćaja i pišu prekršajni nalog vozaču.
Vozači koji odbiju alkotestiranje, policijski službenici mogu zadržati vozača do 12 sati, sve do otrježnjenja, kaže Mulaosmanović. Tada je sam vozač odgovoran za svoje vozilo.
Kakve su kazne?
Važno je napomenuti da pripadnici nulte grupe (u koju spadaju vozači do 21 godinu, vozači kamiona ili autobusa) ne smiju nikako imati promile u krvi.
Najblaža sankcija je za prvu kategoriju, i ta je kazna 50KM u fiksnom iznosu. Ukoliko je prouzrokovana nesreća, kazna može ići do 200KM, zatim 1 ili 2 kaznena boda, a može se izreći i zabrana upravljanja vozilom do 2 mjeseca.
Za kategoriju 0,30-0,80 kazna je od 50 do 250KM, ako je prouzrokovana opasnost ili nesreća na cesti, kazna može ići od 100 do 300KM, jedan ili dva kaznena boda, a također postoji mogućnost zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom te kategorije do 2 mjeseca.
Od 0,80 do 1,5 promila alkohola, ako se utvrdi prisustvo kod vozača kazne su od 100 do 300KM, dva kaznena boda i zaštitna mjera od jednog do 4 mjeseca, u slučaju nesreće kazna je od 300 do 1000 KM i zabrana upravljanja vozilom od jednog do šest mjeseci.
Najstrožija kazna je iz zakona 2,3,4A koja izriče od 400 do 1000KM, dva kaznena boda i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilom do 6 mjeseci.
Ako dođe do nesreće, ovaj zakon propisuje sankciju kaznu od 1000 do 5000 i izriče se zaštitna mjera od 6 mjeseci. Policijski službenici mogu izreći i izriču najmanje kazne, naglašava Mulaosmanović.
Koliko je alkohola opasno po organizam?
Obzirom da je najviše evidentirano 3,79 promila u krvi kod nekih od vozača na našim cestama, upitali smo dr. Tarika Hodžića, specijalistu psihijatrije i član Odjeljenja za alkoholizam pri Zavodu za bolesti ovisnosti KS da li je to opasna mjera.
“Za većinu normalnih ljudi koji nisu razvili toleranciju na alkohol 3,79 znači kom, to je produbljenje svijesti, kvantitativni poremećaj svijesti gdje osobu sa tom mjerom možete probuditi samo na jake bolne draže ili nešto tome slično“, kaže doktor i dodaje da su u ustanovi u kojoj radi, mjerili i 4 promila alkohola u krvi.
“Po knjigama, 4 ili više promila je, na korak do smrti”, kaže on.
Alkotest mjeri koncentraciju alkohola iz daha iz pluća, a ne iz krvi, stoga i mjere mogu pokazivati različito. Naglasio je da su mjerenja drugačija kod policijskih službenika i u medicinskim ustanovama. Svakako da je najbolja provjera analiza krvi jer na nju ne utječe ljudsko djelo.
“Zovimo alkohol pravim imenom – droga”
Alkohol moramo zvati prvim imenom – to je psihoaktivna supstanca koja je depresor centralnog nervnog sistema baš kao heroin, morfij i ostale droge. Doktor pojašnjava da manje ili više alkohola donosi manje ili više štete organizmu.
Međutim, utjecaj alkohola na nas, zavisi od toga kakva smo ličnost i kakva je okolina. Apsorpcija alkohola potiče iz želuca i crijeva, tako da ko popije čašu alkohola na prazan stomak, brzo će mu doći do mozga, a ako se jede, onda je potrebno po sat ili dva.
Često količina piča koju popijemo u zabavnoj atmosferi jače će dejstvovati na nas nego kada sami popijemo istu količinu.
Moramo razlikovati ljude koji su ovisni o alkoholu, koji imaju visoku toleranciju na alkohol i ljude koji piju u granicima društvene potrošnje, ističe Hodžić.
Detoksikacija
Ne postoji način da se ubrza eliminacija alkohol iz organizma, zaključio je doktor. Jetra jedan mali dio alkohola razgradi, a ostatak ide kroz krvotok sve do mozga.
“Ako ste napuhali jedan promil, treba vam desetak sati da taj jedan promil izađe iz organizma. Ljudi često misle kada se napiju, pa prespavaju, a zatim ujutro sjednu za volan, da nisu pod dejstvom alkohola. Ako je pijanstvo bilo ozbiljno, obično je to preko 0,3, 0,5 promila“, dodaje on.
Kako utječe na nas?
Alkohol je droga koja utječe na centralni nervni sistem kao nijedna druga droga. On dovodi do dezinhibicije, oslobađa neke stvari u našoj ličnosti koje su blokirane drugim višim centrima.
Alkohol kad dođe do mozga utječe na percepciju, pamćenje, svijest, mišljenje i pažnju, a kada njih ukine, onda pojača volju, nagone i emocije.
Važno je napomenuti da se pod dejstvom alkohola najviše gubi percepcija. Prije svega vidno polje nam se smanjuje: u manjim koncentracijama vid se sužava. Broj impulsa kod trijeznog čovjeka je 18 po sekundi, onog koji napuše 1 promil je 5, a onaj koji ima dva promila ima samo jednu sliku po sekundi.
“Zamislite voziš 60-70km/h, a dobijaš samo jednu sliku po sekundi”, pojasnio je Hodžić za N1 i dodao “psihička sekunda, vrijeme normalnog reagovanja je 0,75 sekundi. Kod čovjeka koji je popio dva konjaka taj broj se uduplava. Vi tada ne možete reagovati adekvatno”, rekao je.
Kada su male alkoholemije, postoje razlike u dejstvu, ali na višim nivoima uglavnom su iste: koma ili smrt ako se ne tretira pravilno.
“Moj stav o alkoholu je taj da je on kao i svaka psihoaktivnasupstanca, samo legalna. To je hemijski spoj koji je otrov i nema nikakvu korist za ljudski organizam osim štete. Ne treba praviti razliku sa drugim drogama“, zaključio je doktor.
Za kraj smo ga upitali šta je sa poznatom činjenicom da čaša vina može poboljšati rad srca, međutim, pojasnio nam je da postoje mnogi načini kako ćete pomoći svom srcu, a to ne mora biti alkohol.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare