Antifašisti iz BiH i Hrvatske na Grabljivoj njivi obilježili polazak Igmanskog marša: Vratimo se ideji slobode i jednakosti

Obilježavanje 84. godišnjice legendarnog Igmanskog marša počelo je danas u Vogošći najprije okupljanjem članova udruženja antifašista i boraca NOR-a Vogošće, koje je bilo organizator i gostiju sa raznih strana na trgu u Vogošći gdje se nalazi spomen obilježje učesnicima Igmanskog marša i formiranjem kolone učesnika koja je po hladnom vremenu krenula ka Grabljivoj njivi, nekoliko kilometara udaljenoj periferiji Vogošće. 

Kod lovačke kuće "Lane“ na Grabljivoj njivi, nakon okrepljenja toplim čajem, program je počeo intoniranjem himne i minutom šutnje juče preminuloj u 102. godini, "heroini sa Sutjeske“ partizanki Nađi Biser-Taso kao i poginulim i umrlim borcima Prve proleterske udarne brigade. 

Okupljene je pozdravio Refik Softić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Vogošća, koji je najprije kratko podsjetio na istorijske okolnosti u kojim su se našli borci Prve proleterske udarne brigade trideset i pet-šest dana od formiranja u Rudom i  poslije njemačke zasijede u Pjenovcu kod Han Pijeska gdje ginu mnogi među kojima i Narodni heroj Slaviša Vajner Čuča, nakon čega dolaze na ovo mjesto gdje se zadržavaju dva dana i kroz Jošanicu, prolaze pored Sarajeva po dubokom snijegu, preko Igmana  u noći 27. na 28. januar 1942. godine  prolaze do tada slobodne Foče, pješačeći pri temperaturi od -40 stepeni... 

"Ovo je 17. godina kako mi nastavljajmo tradiciju i obilježavamo godišnjice tih događaja, a posebno mi je drago  što ova manifestacija naše Općine poprima, tako da kažem i međunarodni karakter. Zahvaljujem se svim delegacijama koje su došle iz drugih općina i gradova, a posebno mi je drago što su sa nama danas ovdje predstavnici Zajednice udruga antifašista i boraca Vukovarsko sremske županije iz Hrvatske i predstavnici SUBNOR-a Brčko", kazao je Refik Softić.  

Pored više udruženja antifašista iz kantona Sarajevo danas su u Vogošći bili prisutni i gosti iz Hrvatske  iz Vukovara  u Hrvatskoj, zatim iz Brčkog, Bijeljine, Maglaja, Visokog i Srebrenika. 

Program je potom nastavljen prigodnim muzičkim nastupom, pjesmom i recitovanjem stihova partizanskih pjesama u izvođenju srednjoškolaca Davuda Dučića i Amara Ferhadbegovića dok je studentkina Erna Menzilović čitala zapis Rodoljuba Čolakovića "Na jednom mjestu o Igmanskom maršu“. 

U nadahnutom govoru bez pripremljenog teksta prisutnima se obratio i Predsjednik SABNOR-a Bosne i Hercegovine Sead Đulić koji je između ostalog rekao i ovo: 

"Prisjećajući se nadljudskih napora i istorijskog podviga koji su 35-6 dana nakon formiranja brigade napravili borci, mi koji se kunemo da baštinimo njihovo nasljeđe trebamo se upitati na kakve smo mi podvige danas spremni u borbi za novo antifašističko društvo i u Bosni i Hercegovini, ali i u svim zemljama svijeta, jer po onom što se dešava rekao bih da je više fašizma nego tridesetih godina u Evropi. Mi šutimo i nije dovoljno da samo polažemo cvijeće i samo se sjećamo, naravno to moramo, to treba. Ali, nam treba u nama danas snaga, odlučnost jedinstvo proletera, boraca, Titovih partizana iz Prve proleterske  koji su bili toliko jaki da krenu u ono što je i u ovim našim uslovima za sve nas teško", kazao je Đulić dodajući na kraju i ovo: 

"Naše nasljeđe je zajedničko. Jugoslovenski partizani su od Makedonije do Slovenije prolijevali krv, svi zajedno. Otkud nama pravo danas ako slijedimo njih, da se dijelimo i da pričamo naši i njihovi? Svi smo naši ako jesmo antifašisti, ali okupljajmo i one iz Evrope i svijeta, širimo se i stvarajmo moćan front  za odbranu ljudskog dostojanstva u ovom vremenu kada je čovjek praktično ubijen, kada je sve u njegovom veličanstvu novcu. Vratimo se onoj ideji slobode, jednakosti, ravnopravnosti i socijalne pravde za koju su ginuli Titovi partizani. Samo tako ali svi zajedno stvorit ćemo bolje, moderno antifašističko društvo u našim zemljama jer drugo ime za slobodu jeste antifašizam."

Prije početka polaganja cvijeća i odavanja pošte palim borcima Predsjednik UABNOR-a Vogošća Refik Softić jr podijelio priznanja kako je navedeno "za uspješnu saradnju na očuvanju i promovisanju civilizacijskih antifašističkih vrijednosti i tekovina NOB-e 1941-1945. godine“ a priznanja su dobili: 

Udruženje antifašista i boraca NOR-a općine Srebrenik i Gradska skupština SUBNOR-a potomaka i poštovalaca Bijeljina, dok su zahvalnice za sjećanje na prisustvovanje obilježavanja 84. godišnjice polaska Igmanskog marša dobili Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Vukovarsko Sremske Županije i SUBNOR grada Brčko. 

Nakon ovog, 13 delegacija je na spomen obilježje položilo cvijeće i odalo poštu poginulim i umrlim borcima Prve proleterske udarne brigade, a druženje je završeno ručkom sa pasuljem iz vojničkog kazana. 

Prva proleterska brigada - prva regularna jedinica Narodnooslobodilačke vojske osnovana je početkom decembra 1941. godine u mjestu Rudo odakle je krenula na svoj borbeni put na kojem će preći više od 20 000 kilometara. Već krajem januara 1942. godine, biva opkoljena na Romaniji od strane njemačkih snaga. Štab brigade donosi odluku o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta, proći pored Sarajeva, preko Igmana, krenuti u proboj prema oslobođenoj Foči. 

Po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od -40 stepeni C 25. januara kreće kolona od oko 800 boraca koji za dva dana dolaze u Sarajevsko polje i u noći sa 27. na 28. januar prelaze preko Igmana. Taj "Igmanski marš“ će postati legenda jer su borci izdržali hladnoću i upjeli doći do Foče. Četrdeset boraca je tokom puta promrzlo da su im u Foči morali biti amputirani promrzli dijelovi tijela bez narkoze. 

Centralna manifestacija obilježavanja 84. godišnjice od Igmanskog marša održat će se u subotu 31. januara na Velikom polju na Igmanu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad