Banjaluka ima problema sa vodosnabdijevanjem, vodostaji opadaju

Zalužani su naselje koje ranije nije imalo problema s vodom.

Mještanin Stefan Jotić naveo je da starosjedioci tvrde da se voda tu nikada nije zavrtala, a da se to sada dešava.

Bivši direktor banjalučkog Vodovoda Milan Mazalica ocijenio je da su kvarovi brojni i da se ne mogu pratiti tempom kojim se pojavljuju, te da nema opreme koja je ranije bila nabavljena.

Petnaest centimetara od istorijskog minimuma

Hidrološka situacija u RS za sada nije ocijenjena kao alarmantna, ali vodostaji opadaju.

Načelnik Odjeljenja za hidrologiju Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Saša Marić naveo je da su najekstremniji nivoi Save zabilježeni 2003. i 2022. godine, na lokaciji Gradiška.

Prema njegovim riječima, trenutni nivo je desetak do petnaest centimetara iznad tog istorijskog minimuma.

To znači da prostora još ima, ali da je razlika mala.

Suho tlo koje pojačava vrućinu

Postoji mehanizam zbog kojeg suša i vrućina jedno drugo pojačavaju.

Šef Odjeljenja za klimatske informacije Svjetske meteorološke organizacije John Kennedy objasnio je da se vlažno tlo teže zagrijava.

Kada se tlo osuši, sunčeva energija više ne odlazi na isparavanje vode nego direktno zagrijava tlo, a preko njega i zrak iznad.

Nastaje krug u kojem vrućina suši tlo, a suho tlo pojačava vrućinu.

Tri broda nasukana na Dunavu

Isti problem pogodio je i riječni saobraćaj u regiji.

U Srbiji je prvo obustavljen putnički, a zatim i teretni prevoz.

Kapetan riječne plovidbe Dunava Vladica Zdravković naveo je da je kritičan sektor između Bezdana, Apatina i Bogojeva, gdje su nasukana tri broda.

Iako je vodostaj neznatno porastao, ozbiljnije poboljšanje očekuje se tek na jesen.

Reaktor koji zavisi od nivoa rijeke

U Rumuniji je zbog niskog Dunava u pitanje došao rad nuklearne elektrane Cernavodă.

Državni proizvođač saopštio je da bi mogao obustaviti rad posljednjeg aktivnog reaktora, a u opasnosti je i drugi. Ta dva reaktora zajedno proizvode petinu ukupne struje u toj zemlji.

Veza između rijeke i elektrane objašnjava zašto je to ozbiljno.

Nuklearna elektrana ne koristi riječnu vodu za proizvodnju struje nego za hlađenje. Reaktor stvara toplotu koja se mora neprekidno odvoditi, pa se voda uzima iz rijeke, propušta kroz sistem i vraća zagrijana.

Kada vodostaj padne, vode ima manje, a ono što ostane brže se zagrijava. Uz to postoji ograničenje koliko topla voda smije biti vraćena u rijeku, da ne bi ugrozila riblji fond. Kada se ta granica dostigne, elektrana mora smanjiti snagu ili stati.

Nivo Rajne u Njemačkoj toliko je nizak da bi ta rijeka uskoro mogla postati neupotrebljiva za riječni saobraćaj.

Godina koja bi mogla biti najtoplija ikada

Naučnici upozoravaju da bi 2026. do kraja godine mogla postati najtoplija u historiji mjerenja.

Ono što ovu situaciju čini ozbiljnijom od jednog vrelog ljeta jest to da su problemi međusobno povezani.

Ista suša koja zaustavlja brodove smanjuje i proizvodnju struje, a struja je potrebna upravo za hlađenje.

Blaže osvježenje očekuje se od 18. augusta.