Studija klinike Mayo
Masna jetra pogađa i ljude koji nemaju višak kilograma, a kod njih bolest napreduje brže

Masna jetra se najčešće povezuje s viškom kilograma i dijabetesom. Nova studija klinike Mayo pokazuje da to nije uvijek tako, i da dio oboljelih nema nijedan od tih uobičajenih rizika.
Kod tih ljudi bolest, prema nalazima, napreduje brže nego kod onih koji imaju višak kilograma.
Šta su tačno utvrdili
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications, a rađeno je u saradnji klinike Mayo i Virginijskog politehničkog instituta.
Analizirani su genetski i klinički podaci više od 4.600 pacijenata.
Zaključak je da masna jetra nije jedna bolest nego pet biološki različitih podvrsta.
Dio njih je izravno vezan za gojaznost i dijabetes. Drugi dio je vezan za naslijeđene genetske činioce.
Upravo su te genetske podvrste one kod kojih bolest brže dolazi do uznapredovalih faza, i to kod ljudi koji nemaju višak kilograma.
Zašto je to važno
Do sada se ista dijagnoza davala svima, bez obzira na uzrok.
To znači da su i preporuke bile iste, dakle mršavljenje i promjena ishrane.
Za dio pacijenata to nije ni bio uzrok, pa im ni preporuka nije mogla pomoći koliko se očekivalo.
"Kada razdvojite ove podvrste, možete početi usklađivati liječenje s biologijom koja zaista pokreće bolest", naveo je doktor Shulan Tian, bioinformatičar u klinici Mayo i jedan od autora.
Veza s depresijom, apnejom i migrenom
Studija je donijela i nalaz koji ranije nije bio utvrđen.
Pojedine podvrste bolesti jetre pokazale su izravnu vezu sa stanjima koja s jetrom naizgled nemaju veze: s depresijom, apnejom u snu i migrenom.
To upućuje na to da oboljenje jetre djeluje na više organskih sistema, a ne samo na sam organ.
Zašto se često otkrije kasno
Masna jetra nastaje nakupljanjem masti u jetri i najčešće ne daje nikakve tegobe.
Može, međutim, napredovati do upale, ožiljaka, ciroze i raka.
Jetra pri tome ne boli, jer u samom tkivu nema receptora za bol. Zbog toga oboljenje često napreduje godinama a da čovjek ne osjeti ništa.
Procjenjuje se da masna jetra pogađa oko trideset posto odraslih ljudi u svijetu.
Šta ovo za sada ne znači
Vrijedi biti precizan.
Podjela na pet podvrsta je nalaz istraživanja, a ne novi način liječenja koji se već primjenjuje.
Sami autori navode da je naredni korak provjera na široj populaciji, kao i ispitivanje kako pojedine podvrste reaguju na postojeće lijekove.
Za pacijenta to za sada ne mijenja terapiju.
Ono što jeste korisno znati je da nedostatak viška kilograma ne isključuje oboljenje jetre. Ako imate porodičnu historiju oboljenja jetre, o tome vrijedi razgovarati s ljekarom, bez obzira na tjelesnu težinu.
Osnovne jetrene enzime pokazuje obična krvna slika, koju propisuje porodični ljekar.
Ovaj tekst nije zamjena za pregled i ne služi za samodijagnozu.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare