Bh. aerodromima podrezana krila: Milioni se troše, a Ryanair odlazi

Počeo je zimski red letenja - bez ijedne linije vodeće niskobudžetne kompanije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

"Ryanair ima svoje poslovne strategije i modele, te oni jednostavno naprave takvu odluku da svoju bazu zatvore ili otvore negdje drugo", rekao je Dino Selimović, v.d. direktora Aerodroma Sarajevo.

To "negdje drugo" u regiji se zadržava pametnim popustima. Dok Hrvatska i Sjeverna Makedonija avio-gigantima opraštaju i do 90 posto taksi kroz modele rasta i subvencije, Bosna i Hercegovina vratila je fiksni državni namet od tri marke po putniku.

"U ovom trenutku nemamo podršku direktora, tj Uprave za civilno zrakoplovstvo bez čijeg potpisa ne možemo ići u novi moratorij ili u smanjenje ove cijene", kazao je Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH.

I tu dolazimo do još jedne administrativne blokade bh. neba. Institucija koja bi trebala garantovati zakonitost zračnog saobraćaja, zapravo je i sama prizemljena. Godinama zapostavljena Direkcija i u ovom mandatu ostala je bez zakona koji je trebao donijeti modernu reformu.

"Najstručniji ljudi koji treba da nadziru naš cijeli sektor zrakoplovstva trenutno su državni službenici, a u državnoj službi ne možete ponuditi najboljim stručnjacima plate koje će njih privući. Zato je to veliki izazov jer je naša Direkcija za civilno zrakoplovstvo trenutno opustošena što se tiče kadrova", istakao je Forto.

Dok krovne institucije spavaju, niži nivoi vlasti sami vode bitku. Kantoni i entiteti iz svojih budžeta krpe ad-hoc subvencije kako bi privukli avio-kompanije. Sa manje ili više uspjeha:

Tuzla ove zime nudi osam evropskih destinacija, prvenstveno zahvaljujući povratku baze i dva stacionirana aviona kompanije Wizz Air.

Mostar bilježi istorijski iskorak jer uz milionske lokalne subvencije prvi put osigurava letove tokom cijele godine za Zagreb, Beograd i Štutgart.

Banja Luka treću zimu zaredom zadržava istu mrežu od osam stabilnih ruta preko tri različita prevoznika.

No, rast mreže letova ne znači automatski i finansijski uspjeh. Mostar je zabilježio gubitak od 2,7 miliona maraka, dok dug banjalučkog aerodroma premašuje osam miliona. Tuzla bilježi oporavak, Tuzla bilježi oporavak, dok je sarajevski aerodrom ostvario historijski profit. Uprkos izostanku Ryanaira, Sarajevo u zimski red letenja ulazi s 18 destinacija.

"Jedino koje ima stvarni potencijal je Sarajevo. Mostar ukoliko se okrene vjerskom turizmu. Banjaluka ukoliko sa Air Srbijom napravi određene dionice pa kreira vezane letove. A Tuzla će raditi za dijasporu, kako je i do sada radila. To je budućnost bh. aerodroma", naveo je Omer Kulić, doktor nauka u oblasti avijacije.

Sarajevo za svoj master plan traži 350 miliona maraka. No, računica je jasna – spas za bh. aerodrome je u jasnom profilisanju svake piste i jasnijoj državnoj strategiji. Konkretne modele razvoja i rješenja za stabilizaciju domaćeg neba u naredna dva dana nudi struka, na konferenciji Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu.