BiH u UN-u već 34 godine: “Unutrašnje podjele slabe vanjsku politiku države”

Učesnici konferencije govorili su o razvoju bosanskohercegovačke diplomatije od prijema u UN do danas, ali i o potrebi redefinisanja vanjskopolitičkih prioriteta u vremenu velikih globalnih promjena.

Hadžikadunić: Vanjska politika mora pratiti promjene u svijetu

Diplomata Emir Hadžikadunić poručio je da vanjska politika nijedne države nije statična te da se Bosna i Hercegovina mora prilagođavati promjenama međunarodnih okolnosti.

“Mi znamo šta su naši strateški prioriteti. To su Evropska unija i NATO savez, ali Bosna i Hercegovina treba imati i druge vanjskopolitičke ciljeve koji su možda manje važni, ali su također bitni”, rekao je Hadžikadunić.

Istakao je da svaka ambasada i diplomatsko-konzularno predstavništvo treba imati vlastite prioritete u skladu s interesima države.

Podsjetio je i na pojedine diplomatske uspjehe Bosne i Hercegovine, među kojima je izdvojio članstvo u organizaciji Heritage UNESCO 2007. godine, uprkos konkurenciji mnogo jačih diplomatija.

Govoreći o novijem periodu, podsjetio je i na međunarodnu podršku obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici tokom pandemije Covida, kada je 50 šefova država i vlada poslalo video poruke podrške.

“Krunom naše vanjskopolitičke aktivnosti u ovih trideset godina može se smatrati potvrda i međunarodno priznanje genocida u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama”, rekao je.

“BiH je prošla različite faze nakon Daytona”

Hadžikadunić smatra da se period od prijema BiH u UN do danas može podijeliti u nekoliko različitih faza.

Ratni period od 1992. do 1995. godine opisao je kao vrijeme borbe za biološki opstanak države, dok je nakon Daytona uslijedila faza snažnog optimizma i evropskih integracija.

Podsjetio je da je BiH tada postala članica Vijeća Evrope, ušla u proces stabilizacije i pridruživanja i pristupila MAP programu NATO-a.

“Nebojša Radmanović je 2010. godine u ime Predsjedništva BiH poslao pismo NATO savezu tražeći uključivanje Bosne i Hercegovine u MAP. To je možda posljednja ilustracija zajedničke kolektivne volje Predsjedništva BiH”, rekao je.

Dodao je da nakon 2010. dolazi do slabljenja međunarodnog liberalnog intervencionizma, ali i do promjene politika Evropske unije i SAD-a.

Lisica: Diplomacija danas ne može biti prostor za improvizacije

Historičar Admir Lisica ocijenio je da je Bosna i Hercegovina 1992. godine uspjela preći put od objekta međunarodnih odnosa do njihovog subjekta.

Podsjetio je da je BiH i tokom ratne agresije uspjela otvoriti ambasade u važnim državama poput Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

“Današnja diplomatija Bosne i Hercegovine, nažalost, ne može se porediti sa onom iz devedesetih godina”, rekao je Lisica.

Istakao je da je današnja geopolitička scena izuzetno turbulentna te da BiH mora imati profesionalnu diplomatiju.

“Ne možemo biti podložni stranačkim rješenjima. U diplomatiji nema improvizovanih aktivnosti”, poručio je.

“BiH ne smije biti usmjerena samo na jedan centar moći”

Lisica smatra da Bosna i Hercegovina mora razvijati odnose i sa Zapadom i sa državama Istoka.

“Ne možemo reći da smo samo za Sjedinjene Američke Države ili samo za Evropsku uniju. Mi smo i za jedno i za drugo”, rekao je.

Govoreći o budućnosti diplomatije, naveo je da BiH može razvijati poziciju države-posrednika po uzoru na Oman ili Singapur.

Podsjetio je i na inicijative bivšeg ministra vanjskih poslova Muhameda Šaćirbegovića iz devedesetih godina, kada je Sarajevo pokušavano pozicionirati kao mjesto međunarodnog dijaloga.

Mulaosmanović: Svijet više nije crno-bijel

Historičar Admir Mulaosmanović ocijenio je da je prijem BiH u UN bio dodatna potvrda državnosti Bosne i Hercegovine u vremenu raspada socijalističkog bloka i bivše Jugoslavije.

“Bosna i Hercegovina se tada odlučila da bude na strani ovih bijelih figura”, rekao je.

Međutim, upozorio je da današnji svijet više nije isti kao početkom devedesetih.

“Svijet više nije crno-bijeli kao tada. Promijenjeni su međunarodni odnosi i potrebno je redefinisati određene postavke vanjske politike Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Dodao je da unutrašnji politički odnosi direktno određuju vanjsku politiku države.

“Naši unutrašnji odnosi su u veoma lošem stanju i to predstavlja zastrašujući izazov”, ocijenio je.

Ivanov: Male države moraju imati unutrašnju stabilnost

Na konferenciji je govorio i Zoran Ivanov iz Instituta za nacionalnu istoriju iz Skoplja, koji je poručio da male države u savremenim međunarodnim okolnostima prije svega moraju graditi unutrašnju stabilnost.

“Ako imamo unutrašnju podijeljenost, onda nemamo ni stratešku održivost”, rekao je Ivanov.

Dodao je da države poput Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije ne moraju mijenjati globalni sigurnosni poredak, ali moraju jasno definisati vlastite državne interese.

“Moramo pronaći način da se razvijamo, a ne da stagniramo pod pritiscima i vanjskim uticajima”, zaključio je Ivanov.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad