Politika i ekonomija u Bosni i Hercegovini ne idu ruku pod ruku. U izbornoj godini važnija je borba za fotelju od boljeg života građana. U tom smislu moći će se gledati i svojevrsna predstava lidera SNSD-a Milorada Dodika o imenovanju njemačkog ambasadora. Sve to dešava se svakako u jeku izborne kampanje, no pitanje je šta će to značiti za inonako krhku privredu.

U prvim redovima na Međunarodnoj investicionoj konferenciji Investiciono razvojne banke su poznata lica političara, na samom početku prigodan video o ljepotama i potencijalima Republike Srpske za publiku, među kojom su navodno i investitori.

Zatim je poželjena dobrodošlica na ovu konferenciju koja je posvećena investicionim potencijalima Republike Srpske.

“Danas i ovih dana na Investicionoj konferenciji imamo posjete privrednika iz nekoliko evropskim zemalja koji su došli na direktne razgovore i došli da prate rad Investicione konferencije”, kazao je Dražen Vrhovac (SNSD), direktor Investiciono razvojne banke RS.

A onda, možda, i da ulože. Imaju u šta, rekao bi predsjednik Vlade Republike Srpske. Stimulativna poreska politika, jeftina električna energija, kvalitetna radna snaga glavni su mu argumenti. Moglo bi, kaže, biti i bolje, ali…

“Neke stvari koje ne možemo da riješimo, ne možemo zbog Bosne i Hercegovine i svih tih dešavanja. Naprosto one su takve kakve jesu, u takvim okolnostima moramo da živimo i radimo i da na neki način tražimo svoju budućnost i svoje projekte i mimo te Bosne i Hercegovine”, naveo je Radovan Višković (SNSD), presjednik Vlade RS.

Poput ideje o priključenju Otvorenom Blakanu, kaže Višković. Zbog toga što nije dio te priče, privreda Bosne i Hercegovine već je manje konkurentna u odnosu na komšije zbog čega, tvrdi, trpi Republika Srpska kao, od dva entiteta, značajniji vanjskotrgovinski partner Srbije. Političke trzavice ne idu na ruku stranim investitorima, ali kaže Višković, ima ih.

“Imamo njemačkog privrednika koji je obišao pola Evrope. Bugarsku, Rumuniju, Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, traju više od godinu dana pregovori. Došao je konačno, kaže, odluka naše uprave, Republika Srpska – Gradiška. Jedna molba, izvolite – možete li promijeniti Zakon o podsticajima da i mi budemo obuhvaćeni tim? Mi smo promijenili Zakon o podsticajima da budu obuhvaćeni. To je investicija od preko 100 miliona eura”, naglasio je Višković.

Može li biti ugrožena zbog diplomatskog rata u kojem bi se Bosna i Hercegovina mogla naći odlukom člana Predsjedništva Milorada Dodika da uskrati agreman njihovom ambasadoru?

“Ja mislim da ne može”, dodao je Višković.

Slično misli i predsjedavajući Vijeća ministara, tvrdeći kako ipak politika može sve.

“Ova situacija sa Njemačkom da s jedne strane uslovljava, s druge strane nešto radi milim da nije dobra i da poruke iz njemačke Vlade koje dolaze nisu dobre. Pogotovo poruke iz njemačkog Bundestaga koje dolaze nisu dobre, nisu fer i korektne prema Republici Srpskoj”, tvrdi Zoran Tegeltija (SNSD), predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Hoće li zbog toga biti ugrožena privredna saradnja i milioni u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja je u prvih sedam mjeseci iznosila više od tri milijarde KM i u kojoj je Bosna i Hercegovina u suficitu, pitanje je na koje bi odgovor moglo dati vrijeme.

“Imali smo dosta puta situaciju da neke stvari koje nama već djeluju kao folklor stranom kapitalu djeluju dosta ozbiljno i gledajući kroz tu prizmu možemo očekivati određena zaustavljana i usporavanja. Međutim nisam siguran da će u nekoj velikoj mjeri to da se odrazi”, mišljenja je ekonomista Miloš Grujić.

Osim ukoliko se kriza ne produbi. Ne bi trebala smatra bivši konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu. Kaže, pitanje agremana ne može se komentarisati dok ishod ne bude svima poznat. Ipak, da postoji nečija namjera da se odnosi usložne jasno mu je nakon što se u javnosti pojavilo pismo u kojem Berlin traži objašnjenje.

“I to je prema mom mišljenju možda tema koju bismo trebali više da obrađujemo. Kako je moguće da se akt iz Ambasade, zvanični dopis koji je upućen Ministarstvu spoljnih poslova pojavi u javnosti gdje su navedeni stavovi Ministarstva spoljnih poslova Njemačke”, kazao je Lučijano Kaluža, rekao je bivši konzul BiH u Frankfurtu.

U kojem se, uz ostalo, navodi kako će njemačka strana preispitati svoje dalje ponašanje i podršku Bosni i Hercegovini u dostizanju vanjskopolitičkih prioriteta, a najprije pristupanja Evropskoj uniji i dobijanju statusa kandidata.

Od jučer teče rok za sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine RS na kojoj će se raspravljati o zahtjevu za veto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Taj rok može trajati najduže 10 dana. Unutar tih 10 dana bit će održana nova posebna sjednica na kojoj je teško očekivati da će Dodik dobiti podršku opozicije za osporavanje agremana za njemačkog ambasadora, pa je definitivno za očekivati da će ta sjednica značiti novi razdor između vlasti i opozicije usred izborne kampanje i novu priču o domaćim izdajnicima ili stranim plaćenicima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad