Dan nakon briselskih razgovora bh. političari imaju potpuno drugačija shvatanja Dokumenta na koji su pristali. Milorad Dodik smatra da je najveći pobjednik. No, drugi ga demantuju. Detalje sa sastanka, koji se dešavao iza zatvorenih vrata, za N1 je ispričao član Predsjedništva BiH, i lider Demokratske fronte Željko Komšić.

Zašto Milorad Dodik tvrdi da nije pristao na ukidanje domova naroda kao i na implemetaciju presuda Ustavnog suda BiH, kada u Dokumentu piše međunarodnih i domaćih?

“Jasno je meni šta gospodin Dodik radi jer ima veliki problem s opozicijom svojom, jer je sinoć na samom sastanku on odmah pristao, ali mu nisu pristali Borenović, Nešić, Stevandić i kada se to desilo onda je i Dodik povukao svoj pristanak. Onda je Stevandić, nešto onako, jesam, nisam za ovo, jesam, nisam, onda je Dodik rekao pa dobro, u redu. kada se već Charles Michel naljutio, onda je on rekao, pa dobro evo, gospodine Michel samo zbog vas pristajem na ovo”, navodi Komšić.

Komšić nastavlja “to je jedan od razloga zašto nije ni potpisan taj Dokument, ali ljudi iz EU, odnosno Evropskog vijeća, Evropske komisije, su rekli da su zadovoljni s usmenim pristankom.”

“Dodik ima jednu boljku, inače, to sam primijetio radeći s njim u Predsjedništvu, da ne čita. On jednostavno ne čita neke stvari, prelazi preko njih s nadom da će ih moći tumačiti kako on hoće. Na njegovu žalost, naravno, a našu radost, pristajući na implementaciju mišljenja Venecijanske komisije, pristao i na ukidanje domova naroda, jer to je jedna od stvari o kojoj se izjasnila Venecijanska komisija, potrebi da se ukinu domovi naroda. On je onda tumačio i time što ne postoji riječ Ustavni sud, da je on izbjegao presude Ustavnog suda, a tu misli prije svega na presude oko državne imovine, međutim, postoji dogovor na koji je on pristao a uključuje riječ domaći sudovi. Jedan od domaćih sudova je Ustavni sud, logično. Meni je jasno šta on pokušava da radi, pokušava se opravdati jer se našao pred salvom kritika, prije svega Borenovića, Nešića, a očekujem da se u to uključi i SDS. On je zapravo pristao na sve ono što smo mi tražili, ali ne samo na to, nego i na ono što su evropski standardi u smislu presuda sudova, Mišljenja EK, ureda OSCE-a koji se bavi integritetom glasačkog procesa, pročitate samo Dokument i sve je jasno”, mišljenja je Komšić.

“On se poziva na Preambulu samog Dokumenta gdje se polazi od trenutnog stanja, gdje ispravno stoji ustavna formulacija šta je to BiH i ovaj drugi dio Dokumenta koji zapravo govori o tome šta ustvari treba da radimo, na šta smo pristali. Kako se izvaditi iz ovoga sad? Pobjeći od sankcija koje su mu slijedile ako odbije ovaj Dokument a predstaviti se u RS, pogotovo pod napadima opozicije da je on nešto tu spektakularno dobio, eto to je njegov problem. Standardno”, kaže Komšić.

Da li je onda iako je izbjegao prihvatiti dio Dokumenta koji se odnosi na rusku agresiju na Ukrajinu, ipak to prihvatio kroz tačku koja nas obavezuje na poštivanje vanjske politike EU?

“To znači upravo to. Pratimo vanjsku politiku EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Istina, on je tražio da se u Preambuli također gdje se govori o stavu EU koji osuđuje agresiju na Ukrajinu, gdje se prati Rezolucija UN-a, tu je stavio rezervu. On je rekao da je protiv toga, i ta zvjezdica je bila njegovo izdvojeno mišljenje gdje on tvrdi da Predsjedništvo BiH treba zauzeti sad stav oko agresije Rusije na Ukrajinu. Ja sam odgovorio, ne mislim zauzimati nikakve više stavove, on neka izdvoji svoje mišljenje ali opet nije čitao, nije pratio ono što piše dalje u tekstu, jer u pravu ste, tamo negdje na kraju teksta koji je prihvaćen stoji upravo to, da BiH u skladu s SSP usklađuje vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikom EU i to podrazumijeva naravno da pratimo EU u svim njenim potezima kada je riječ I o agresiji na Ukrajinu.” odgovara Komšić.

Je li dio u kojem se kaže da je BiH država tri konstitutivna naroda poraz za Vas kao što Dodik tvrdi, ako se uzme u obzir da piše i građana BiH?

“Ja bih sretan kada bi svaki dan ovako gubio kako sam jučer izgubio, iskreno da vam kažem, jer to je ono što čovjek hoće i za šta se bori. Konstitutivni narodi su ustavna kategorija kao Ostali i građani, I u Preambuli to stoji kao trenutno stanje u BiH, ne možemo negirati te kategorije, one postoje, ali u drugom dijelu Dokumenta koji je provedbeni, gdje se obavezuje na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, gdje prihvatamo mišljenje Venecijanske komisije i odjela OSCE-a, mi smo preuzeli obavezu da implementiramo sve presude, kao i mišljenja”, navodi Komšić.

O Čovićevom nedolasku?

“Što se tiče gospodina Čovića ja mislim da je on napravio veliku grešku što jučer nije prisustvovao ovom sastanku. Po meni je riječ, kako god on to pravdao, o jednoj povrijeđenoj sujeti koja nije mogla da pređe preko toga da sam i ja tu, vidim da je to razlog, bar je to naveo, ali što se tiče štete koju pravi svojoj političkoj stranci pa i sebi, ja mislim da je napravio, veliku, veliku grešku. Tu grešku će sigurno mu neko fakturisati, bilo da je riječ o Briselu, bilo da je riječ o Plenkoviću koji se zaista potrudio, odnosno uložio svoj autoritet da sazove ovakvu vrstu sastanka.”

Važna stavka je koja kaže da će se nakon izbora prvo formirati institucije tek onda da idu pregovori o izbornoj reformi?

“To je jedna od ključnih stvari da bi se izbjegle blokade institucija zakonodavnih. U prvobitnom tekstu stajalo je samo državne vlasti, onda je traženo, Izetbegović ili Džaferović, da stoje svih nivoa vlasti, dakle tek kada se svi formiraju i izvršni i zakonodavni da nakon toga počne teći rok od šest mjeseci gdje će se pristupiti izbornoj reformi. Cilj je bio uvrštavajući naizgled samo banalne riječi ali suštinski važne riječi, cilj je bio da se nemoguće dalje blokade kod formiranja vlasti kako bi se moglo pristupiti svemu onome na šta smo pristali. To je jedna od velikih stvari koje su se dobile u ovim razgovorima i pristanku. Međutim, gospodin Čović će vjerovatno reći da on nije pristao na to jer nije bio na sastanku tako da možemo očekivati i dalje blokade nakon izbora od strane HNS-a, ali to već postaje ne samo naš domaći problem, to postaje problem i Brisela odnosno Evropskog vijeća, zemalja EU pa I same Komisije, da se i oni bore s tim, odnosno da ne tolerišu više takav način funkcionisanja BiH.

“Po meni je ovo dobar papir, meni je žao što on nije potpisan jer bi to bila jača obaveza ali na kraju krajeva očigledno je I da Evropsko vijeće I zvanični Brisel da je i njima bilo dovoljno da ljudi kažu usmeno – DA”, zaključio je Komšić za N1.