Dodik stigao u SAD dan nakon što je Trump izgubio Kongres: Šta to znači za BiH

Za Bosnu i Hercegovinu promjena u Washingtonu mogla bi imati posebnu težinu. Demokratski kongresmeni već su otvorili pitanja ukidanja sankcija Dodiku, milionskog lobiranja Republike Srpske, dodjele Južne interkonekcije kompaniji povezanoj s Trumpovim saveznicima i budućnosti Ureda visokog predstavnika. Nova većina neće moći sama promijeniti odluke Bijele kuće, ali će imati znatno veće mogućnosti da ih istražuje i osporava.

Demokrate su prešle prag od 218 mjesta u Predstavničkom domu, a u Senatu je CNN projektovao najmanje 51 mjesto za demokrate. Konačan broj mandata još se utvrđuje.

Dodik stigao u SAD dok Trump gubi Kongres

Dok su se u Washingtonu brojali glasovi, Dodik je na društvenim mrežama objavio kratku poruku: "Stigao sam". Učestvovat će na okupljanju koje CPAC organizuje od 4. do 7. novembra u Trumpovom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu. Dodik je ranije rekao da očekuje susrete s kongresmenima, senatorima i drugim zvaničnicima, ali konkretni sastanci nisu potvrđeni.

Cijene paketa za skup kreću se od 2.500 do 95.000 dolara, a ko je platio Dodikovo učešće, nije poznato. Centralni događaj je svečana večera 5. novembra. Hoće li Trump lično prisustvovati, nije poznato.

Prema pisanju magazina The Atlantic, Dodik je pristalicama rekao da bi bez Trumpove pobjede on i njegovi saradnici danas vjerovatno bili "politički mrtvaci". Simbolika je jaka: Dodik dolazi u klub čovjeka koji je upravo izgubio Kongres. Ali Trump nije izgubio vlast.

Trump je izgubio Kongres, ne Bijelu kuću

Za BiH je ključno razumjeti šta Trumpu ostaje. Odluke o uvrštavanju na listu sankcija donosi izvršna vlast. Trump ostaje predsjednik do januara 2029, State Department i ministarstvo finansija rade po njegovim uputama, a svaki zakon koji bi ga sputao može zaustaviti vetom. Za preglasavanje veta potrebne su dvotrećinske većine u oba doma. Zakoni se u Senatu usvajaju običnom većinom, ali zbog filibustera je za okončanje rasprave o većini prijedloga obično potrebno 60 glasova, a demokrate ih nemaju.

The Atlantic upozorava i na drugu stranu. Sadašnji i bivši američki zvaničnici rekli su tom magazinu da bi Dodik mogao osjećati pritisak da što prije gura nezavisnost RS-a, jer bi mu Trump bio skloniji nego eventualni demokratski nasljednik nakon 2028. Magazin zaključuje da će Trump, bez obzira na izbore, imati još dvije godine da Dodiku da ono što traži.

Drugim riječima, izbori ne mijenjaju ko odlučuje o sankcijama. Mijenjaju to ko postavlja pitanja.

Milioni iz budžeta RS-a za Washington

Upravo bi lobiranje moglo postati jedna od prvih meta novog kongresnog nadzora, jer su ugovori javno dostupni u američkom registru stranih agenata (FARA). Iznosi koje navode različiti izvori odnose se na različite periode i kategorije, pa se ne mogu sabirati.

Prema analizi Radija Slobodna Evropa, Vlada RS-a angažovala je u posljednjih deset godina 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, a vrijednost tih angažmana od 2015. iznosi najmanje 8,3 miliona dolara. Ciljevi su, između ostalog, bili ukidanje sankcija Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika. Rebalansom budžeta za 2025. RS je za lobiranje namijenila dodatnih 54,9 miliona KM. Semafor je, analizirajući prijave Ministarstvu pravde SAD-a, utvrdio da je RS od Trumpove inauguracije ugovorila lobističke poslove vrijedne najmanje 9 miliona dolara. Portal Fokus objavio je da su lobisti RS-u i Dodiku samo u posljednjim mjesecima fakturisali 4,2 miliona dolara.

Najkontroverzniji je ugovor s kanadskom firmom Dickens & Madson Arija Ben-Menashea, vrijedan četiri miliona dolara i potpisan 6. septembra 2025. U njemu se nezavisnost RS-a od BiH navodi kao konačni cilj, a predviđao je dva miliona dolara unaprijed. Ustavni sud BiH proglasio je ta budžetska sredstva neustavnim i zabranio isplate po tom ugovoru, kao i finansiranje drugih lobističkih angažmana čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH i obavezujućim odlukama institucija. Zabrana se, dakle, ne odnosi na svako plaćanje američkoj lobističkoj firmi. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković o toj odluci je pismima obavijestio Marca Rubija, Scotta Bessenta i istaknute članove oba doma Kongresa.

Ključni dio kampanje vodili su ljudi iz Trumpovog kruga. Ugovor s firmom RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, anonimiziran je. Prema prijavama u FARA registru koje je pregledao CBS News, Michael Flynn bio je plaćeni lobista RS-a u oktobru 2025, istog mjeseca kada su Dodiku ukinute sankcije.

Lobiranje se nastavilo i nakon toga. RS je u januaru 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s firmom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara. Partnerica u toj firmi je i Katie Wiles, kćerka šefice osoblja Bijele kuće. Ugovor s firmom DCI Group vrijedi 750.000 dolara, a firme Tactic COC i CRB Global imaju ugovore po 100.000 dolara mjesečno.

Detektor je identifikovao Trumpove saradnike i na predizbornom skupu SNSD-a u Banjoj Luci; Alejandro Garcia iz Continentala na snimcima stoji iza Dodika. Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH upozorava da je lobiranje finansirano iz budžeta služilo Dodikovim ličnim interesima, uključujući skidanje sankcija, a da se domaće institucije time neće baviti.

Šta se promijenilo u američkoj politici prema BiH

Trumpova administracija napravila je značajan zaokret u pristupu BiH, koji demokratski kongresmeni vide kao udaljavanje od dugogodišnjeg dvostranačkog konsenzusa. Nadzor Kongresa kojim su dominirali republikanci bio je ograničen.

Sankcije. Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) 29. oktobra 2025. skinuo je sankcije za ukupno 48 osoba i firmi, među kojima su Dodik, članovi njegove porodice i vladini zvaničnici. State Department je kao razlog naveo konstruktivne korake Narodne skupštine RS-a i ocijenio da će odluka doprinijeti stabilnosti. Odluci je prethodilo poništavanje spornih zakona u NSRS-u 18. oktobra.

OHR bez stalnog visokog predstavnika. Christian Schmidt je u maju 2026. najavio odlazak, navodeći kao razlog ličnu odluku. Nekoliko dana kasnije za njemački Augsburger Allgemeine izjavio je da je postojao ogroman i neočekivan pritisak iz SAD-a. Rekao je da odlazi ranije nego što je planirao kako institucija visokog predstavnika ne bi bila oštećena raspravom čija mu pozadina nije sasvim jasna. Na pitanje o ulozi gasovoda iz Hrvatske odgovorio je da je tema igrala ulogu, ali da on nikada nije bio protiv projekta.

Prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Washington je mjesecima tražio njegov odlazak i želio nasljednika kojim bi se moglo bolje "upravljati". Od 1. jula dužnost vrši američki diplomata Louis Crishock. Stalnog nasljednika bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a evropski saveznici blokiraju američki prijedlog jer strahuju od brzog zatvaranja OHR-a bez suštinskih reformi.

Južna interkonekcija. Izmjenama zakona koje je usvojio Parlament Federacije BiH, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy određena je za nosioca projekta bez konkurentskog postupka, iako je do tada to trebao biti javni BH Gas. Kompaniju vode Jesse Binnall, Trumpov bivši advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna. Dodik je, prema pisanju Guardiana, podržao projekat. Gasovod je dio šireg plana s gasnim elektranama. Za sam gasovod procjene su oko 200 miliona dolara, a s elektranama i proširenjem mreže ukupna investicija mogla bi doseći 1,5 milijardi dolara.

Projekat je još u pripremnoj fazi i ugovor s Vladom FBiH nije potpisan. Prema tvrdnjama predstavnika AAFS-a Amera Bekana, EU nije odobrila preuzimanje ranije izrađene projektne dokumentacije, zbog čega kompanija priprema novu studiju izvodljivosti i razmatra drugačiju trasu, koja bi zaobišla neriješeno pitanje državne imovine. Federalno ministarstvo energije potvrdilo je izradu studije, ali nije navelo rok, konačni model realizacije ni ukupnu vrijednost investicije. EU podržava gasovod, ali je izrazila zabrinutost zbog načina izbora investitora.

Kako administracija objašnjava svoju politiku

Binnall tvrdi da je gasovod prioritet Trumpove administracije, a cilj je dati BiH alternativu ruskom gasu, od kojeg sada zavisi u potpunosti. Ukidanje sankcija State Department je obrazložio konstruktivnim koracima u RS-u i doprinosom stabilnosti. Kritičari, međutim, smatraju da ti ciljevi ne opravdavaju izostanak konkurentskog izbora investitora niti promjenu odnosa prema političarima koji dovode u pitanje dejtonski poredak.

Izvještaj koji bi mogao postati osnova kongresnih istraga

Kongresmen William Keating objavio je u ime demokrata u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma izvještaj "Pay for Play in the Balkans". To nije usvojena politika Demokratske stranke, nego izvještaj članova manjine u odboru. Prema analizi politologa Jasmina Mujanovića za Just Security, izvještaj otvara pitanje da li bi Južna interkonekcija, buduće odluke o državnoj imovini i promjene u OHR-u mogle donijeti finansijsku korist ljudima iz Trumpovog kruga. Riječ je o ozbiljnim navodima i mogućem scenariju, ne o utvrđenim činjenicama. Izvještaj preporučuje i brz izbor novog visokog predstavnika u saradnji sa saveznicima u PIC-u.

Šta Kongres može, a šta ne može

Kongres može:

• Istraživati. Odbori mogu pozvati zvaničnike State Departmenta, ministarstva finansija i ambasade u Sarajevu, tražiti dokumentaciju i ispitivati lobističke ugovore iz FARA registra, iako pristup dijelu dokumenata može završiti u pravnim sporovima.
• Kontrolisati budžet. Kroz zakone o finansiranju Kongres može uslovljavati sredstva i pokušati vratiti dio programa podrške institucijama, medijima i civilnom društvu u BiH.
• Propisivati sankcije i pritiskati na njihovu primjenu. Kongres zakonom može predvidjeti obavezne sankcije, kao što je učinio u Zakonu o odbrani (NDAA) za 2026. Dvostranačka grupa senatora, među kojima su republikanci Chuck Grassley, Roger Wicker i Thom Tillis, zatražila je u martu njegovu primjenu, tvrdeći da su sankcije Dodiku morale biti uvedene do 18. marta.

Kongres ne može:

• Sam uvrstiti nekoga na listu sankcija, birati visokog predstavnika ni voditi vanjsku politiku. Pojedinačne odluke o sankcijama provodi izvršna vlast, a visokog predstavnika bira PIC.
• Lako zaobići Trumpa. Za preglasavanje veta potrebne su dvije trećine u oba doma, a za okončanje rasprave o većini zakona u Senatu obično 60 glasova.
• Poništiti ugovore u BiH. Južna interkonekcija regulisana je zakonima Federacije i sporazumom s Hrvatskom. Kongres može istraživati ulogu američkih zvaničnika, ali o projektu odlučuju institucije u BiH.

Šta to znači za BiH

Rezultati CIK-a pokazuju da je SNSD zadržao ključne pozicije: Savo Minić je predsjednik RS-a, a Željka Cvijanović srpska članica Predsjedništva BiH. Dodik nema državnu funkciju, ali ostaje lider stranke i, kako pokazuje putovanje u Mar-a-Lago, glavni kanal prema Trumpovom krugu.

Za Banju Luku izbori znače da lobistička strategija vezana isključivo za Trumpov krug postaje rizičnija, jer bi ugovori, isplate i posrednici mogli završiti na javnim saslušanjima. Za vlasti u Federaciji koje su gurale model s AAFS-om, projekat postaje predmet političkog spora u Washingtonu. Za evropske saveznike koji blokiraju američki prijedlog za OHR, Kongres postaje potencijalni saveznik.

Demokratska većina neće automatski promijeniti američku politiku prema BiH. Trump zadržava ključne poluge izvršne vlasti, uključujući odlučujuću ulogu u američkoj politici sankcija i diplomatije. Dodikov dolazak u SAD neposredno nakon izbora pokazuje da u Banjoj Luci i dalje računaju na Trumpov politički uticaj. Međutim, od januara 2027. odluke administracije, lobistički ugovori i finansijski aranžmani povezani s BiH mogli bi se naći pod znatno snažnijim kongresnim nadzorom. Trump ostaje predsjednik još dvije godine, ali će ih provesti s opozicionom većinom u oba doma Kongresa.