Droga na ulicama BiH: Kako pogrešan pristup u prevenciji može napraviti više štete nego koristi

Na pitanje koliko mladi danas zaista znaju o novim i trenutno prisutnim drogama na tržištu i koji su načini na koje se informišu, Muratbegović odgovara da se, kao što je slučaj i s drugim devijacijama, informišu samoinicijativno, a motiv je znatiželja.

Kada su u pitanju pristupi putem kojih se djeca informišu o ovisnosti, na primjer u školama, ističe da informisanje mladih na tzv. 'old school' način, nije dobar put, i tu detektuje problem.

"Imamo problem prihvatanja 'evidence-based standarda', mi dokažemo da nešto ne funkcioniše ili funkcioniše, ali ne postoji 'bypass' koji bi to proveo u praksu, donosioci odluka ne čitaju, to njih ne interesuje, možda jedino ako se desi nešto s tragičnom posljedicom. Fali nam 'restart' i u oblasti rada s djecom, posebno s ovakvim stvarima gdje mogu biti fatalne posljedice", poručuje.

Hasanović, kao stručnjak iz Centra za prevenciju ovisnosti, odgovorio je s kojim se najčešćim zabludama mladih danas susreće u svom radu i šta smatra "pravim putem".

"Moramo početi od pretpostavke da je prevencija znanost i ima za cilj promovirati pristupe za koje imamo dokaz da su djelotvorni. Nije svaka prevencija dobra prevencija i možda je najveća tragedija da i većina stručnjaka smatra da je informacija zaštitni faktor, a empirijski podaci nam govore da znanje o psihoaktivnim supstancama nije determinant zdravlja i ponašanja, već u nekim situacijama može biti riziko factor", upozorio je.

Naveo je i primjere prevencije gdje stručnjaci, uključujući i pripadnike policije, dolaze u škole i pokazuju djeci kako psihoaktivne supstance djeluju i koriste se, ili gdje bivši ovisnici govore o svojim iskustvima.

"Nauka je pokazala da to nije djelotvorno, a može u nekim situaicjama napraviti štetu", dodaje.

Kada govorimo o uspješnim metodama rada s mladima u prevenciji ovisnosti, ističe da je prva stvar "jačanje otpornosti mladih", jer, kako pojašnjava, nauka polazi od pretpostavke, za šta postoje i dokazi, da je ranjivost mladih jedan od riziko faktora za upuštanje u razne vrste problematičnih ponašanja, ne samo ovisnosti o drogama, već i razne oblike nasilja.

S druge strane, dodaje, jako bitno je i kreirati okruženje koje je podržavajuće, i gdje moramo uzeti u obzir sve one s kojima mladi odrastaju.

Muratbegović je kao još jedan bitan apsekt kod preveniranja ovisnosti istaknuo stigmu koja je prisutna među profesionalcima.

Ovdje navodi podatak iz istraživanja provedenog u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori 2021. godine, koje je u našoj zemlji obuhvatilo 599 profesionalaca iz oblasti zdravstva, policije, obrazovanja, medija, NVO sektora, itd. u kojem su oni izrazili stav o predrasudama prema ovisnicima i radu s njima.

"Pokazalo se da svaki peti preofesionalac kategorički smatra da su oni opasni neovisno jesu li u oporavku ili ne, svaki treći smatra da suto neodgovorne osobe, svaki drugi da su to osobe s lošim karakterom i ono što je mene frapiralo tek svaki treći smatra da je oporavak moguć", naglašava.

Hasanović se nadovezuje istaknuši da je upravo ovaj podatak pokazatelj da se s tim stručnjacima treba raditi.

"Imamo pogrešne koncepte o uzrocima i šta je ovisnost. Spomenuo bih zvanični kurikulum EU koji ima za cilj promovirati učinkovitu prevenciju, znanstveno utemeljeno, i ukazati na štetne pristupe. Mi u BiH smo u zadnje četiri godine imali više obuka iz tog kurikuluma, poprilično dobro kotiramo u poređenju s EU, preko 300 stručnjaka i donosioca odluka s raznih nivoa su prošli kurikulum. Cilj je stovriti bazu aktera koji će zagovarati primjene i pristupe prevenciji", dodaje.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad