
Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu politički i institucionalno blokiranu fazu, u kojoj se istovremeno gomilaju zakoni na evropskom putu, izostaje odgovornost izvršne vlasti, a ključne odluke ostaju zarobljene između funkcionalnog Predstavničkog doma i gotovo paralizovanog Doma naroda. Dok se političari deklarativno pozivaju na evropske integracije i bolji život građana, praksa pokazuje suprotno – blokade, nečinjenje i prebacivanje odgovornosti dovode državu u status quo iz kojeg se izlaz sve češće traži izvan institucija.
Zakoni prolaze u jednom domu, zaustavljaju se u drugom
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazanoj za 29. april naći će se više zakonskih prijedloga, među kojima i Prijedlog zakona o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije i zastupnik u Predstavničkom domu Albin Muslić ističe da, uprkos blokadama, usvajanje zakona ima smisla.
“Imamo vrlo funkcionalan Predstavnički dom i potpuno nefunkcionalan Dom naroda. Predstavnički dom je usvojio više od 35 zakona i uputio ih ka Domu naroda, gdje čekaju svoju sudbinu”, navodi Muslić.
Dodaje da se političari često pozivaju na evropski put, ali da se u praksi dešava suprotno.
“Jedan put blokira SNSD, drugi put HDZ i tako u krug. Prolaze mjeseci, a cijela godina je de facto izgubljena”, upozorava.
Blokade otvaraju prostor za intervencije visokog predstavnika
Muslić ističe da nefunkcionalnost institucija dodatno jača ulogu međunarodne zajednice.
“Dok god imamo neodgovorne pojedince u institucijama, mi zapravo dajemo snagu visokom predstavniku da regulira ono što mi sami nismo u stanju. Ako zakoni ne prođu parlamentarnu proceduru, vrlo vjerovatno će djelovati ured visokog predstavnika”, kaže.
Naglašava da je ključni problem i u radu Vijeća ministara.
Krišto prozvana zbog nefunkcionisanja Vijeća ministara

“Ključni uzrok problema je u Vijeću ministara, odnosno u jednom njegovom dijelu. Po meni je najodgovornija predsjedavajuća Borjana Krišto, jer imamo ministre iz Republike Srpske koji, svjesni da ne mogu biti smijenjeni zbog blokada u Domu naroda, jednostavno ne žele kandidirati zakone”, navodi Muslić.
Dodaje da zbog izostanka inicijative izvršne vlasti zastupnici pokušavaju preuzeti dio posla.
“Mi koristimo svoje poslovničko pravo i predlažemo zakone kako bismo nadomjestili inertnost Vijeća ministara”, kaže.
Status quo do izbora?
Prema njegovim riječima, postoji realna opasnost da se trenutna situacija nastavi.
“Imamo osjećaj da se čeka izborna godina i vodi politikom ‘što gore, to bolje’, što je potpuno neprihvatljivo”, upozorava.
Podsjeća da veliki broj zakona, posebno onih vezanih za evropski put, stoji blokiran.
Zakon o VSTV-u: ključne izmjene i dileme
Govoreći o Zakonu o VSTV-u, Muslić pojašnjava da je Ustavnopravna komisija usvojila 31 od ukupno 54 amandmana.
“Najvažnije izmjene odnose se na povećanje broja članova VSTV-a na 21, uključujući predstavnike sudija, tužilaca, akademske zajednice i nevladinog sektora”, navodi.
Dodaje da je cilj spriječiti moguće blokade unutar pravosudnog sistema.
“Omogućili smo funkcioniranje VSTV-a i u situacijama kada je upitan kvorum, kako bi se spriječile blokade imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija”, kaže.
Ipak, upozorava da sudbina zakona ostaje neizvjesna.
“Postoji mogućnost da se zakon zaustavi, iako je prošao javnu raspravu i uključio širi društveni dijalog”, navodi.
SNSD blokira državne zakone pozivajući se na entitete
Muslić otvoreno proziva ministre iz SNSD-a.
“Ministri iz reda SNSD-a nisu htjeli podržati zakone, pravdajući to potrebom da se o njima izjasni Vlada Republike Srpske, što je potpuno neprihvatljivo jer se radi o državnim zakonima”, ističe.
Dodaje da političari moraju razumjeti svoju ulogu.
“Mi smo poslanici i ministri u institucijama BiH, a ne entiteta”, naglašava.
Reformska agenda bez predstavnika Vijeća ministara
Posebno problematičnim smatra odnos prema reformskoj agendi.
“Dva puta je bila na dnevnom redu i oba puta se niko iz Vijeća ministara nije pojavio. To je potpuno neprihvatljivo”, kaže.
Podsjeća da ministri odgovaraju Parlamentu.
“Oni nisu nadvlada, već su dobili povjerenje da obavljaju posao i dužni su obrazložiti svoje odluke”, navodi.
Bez političke volje nema ni ekonomskih rješenja

Muslić ističe da iza neusvajanja zakona često stoji politička odluka.
“Nema posebnih problema u zakonu o upravljanju oduzetom imovinom, osim političke odluke da se ne usvoji”, kaže.
Podsjeća na ranije posljedice blokada.
“Imali smo situaciju sa CBAM-om i danas naši izvoznici plaćaju cijenu kroz dodatne troškove i penale”, navodi.
Budžet blokiran, odgovornost na Amidžiću
Posebno oštro govori o neusvajanju budžeta.
“Gospodin Amidžić nije odradio svoj dio posla. Budžet nije upućen u proceduru i zato su zaustavljeni kapitalni projekti”, ističe.
Dodaje da se politička retorika ne poklapa sa stvarnim djelovanjem.
“Mnogo se govori o Evropi i boljem životu, ali kada treba konkretno djelovati – ništa se ne dešava”, kaže.
Željezara Zenica: posljedica nečinjenja
Osvrnuo se i na gašenje Željezare Zenica i moguće gubitke hiljada radnih mjesta.
“Prije nekoliko mjeseci pokrenuo sam inicijativu da se to pitanje riješi, ali je ministar Košarac rekao da je to entitetska nadležnost. Danas vidimo posljedice takvog pristupa”, navodi.
Naglašava da su posljedice šire od jednog grada.
“U pitanju je cijeli industrijski lanac i privreda u oba entiteta”, upozorava.
Država kao talac političkih blokada
Muslić upozorava da trenutni ustavni i politički okvir omogućava blokade bez stvarne odgovornosti, pri čemu posebno izdvaja ulogu SNSD-a u Domu naroda.
“U Domu naroda ne morate ni glasati protiv – dovoljno je da se ne pojavite i nema kvoruma. SNSD koristi tu mogućnost i na taj način zaustavlja sve zakone koje ne želi”, kaže.
Naglašava da se time faktički paralizira cijeli zakonodavni proces.
“Mi imamo situaciju da Predstavnički dom radi, usvaja zakone, ali oni ne mogu stupiti na snagu jer ih Dom naroda blokira. To znači da država ne funkcioniše, jer jedan nivo vlasti drži cijeli sistem u blokadi”, navodi.
Dodaje da takva praksa ima direktne posljedice po građane i evropski put zemlje.
“Zakoni koji se odnose na evropske integracije, ekonomiju, pravosuđe – sve stoji. SNSD, ali i drugi akteri kada im odgovara, koriste mehanizme blokade i na taj način Bosnu i Hercegovinu drže zarobljenom”, ističe.
Podsjeća da je problem dodatno produbljen odnosima u Domu naroda nakon izbora.
“Raspodjela mandata iz 2022. godine dovela je do situacije u kojoj određeni politički akteri imaju mogućnost da obore kvorum kad god žele. To nije više pitanje političkog neslaganja, nego potpune blokade države”, upozorava.
Zaključuje da se radi o sistemskom problemu koji zahtijeva ozbiljne političke odluke.
“Dok god postoji mogućnost da jedna politička opcija, poput SNSD-a, može zaustaviti rad institucija bez ikakvih posljedica, Bosna i Hercegovina će ostati talac takvih politika”, poručuje Muslić.
Političke kombinacije i izbori
Govoreći o političkim odnosima, ističe da su sve kombinacije moguće.
“U politici nema vječnih savezništava. Ključno je da li postoji spremnost za evropski put i usvajanje zakona”, navodi.
Podršku daje kandidatu Denisu Bećiroviću.
“Očekujem da će ubjedljivo pobijediti, bez obzira na to ko bude kandidat SDA”, kaže.
Zaključuje da su izbori ključni trenutak za promjene.
“Građani moraju prepoznati ko radi, a ko blokira. To je jedini način da se promijeni trenutna politička situacija”, poručuje Muslić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare