S povećanjem broja oboljelih, i prekoračenjem bolničkih kapaciteta - sve su glasniji zahtjevi ljekara za neophodnim oštrijim mjerama. Pogotovo ukazuju na besmislenost parcijalnih mjera, koje, kako kažu, nisu dovoljno učinkovite. Dok zemljom kruži 12 genetskih linija korona virusa, država ne uspijeva koordinirati, a entiteti izbjegavaju preuzeti rizik ekonomskog kraha u slučaju potpunog "lockdowna".

Sprečavanje socijalnih kontakata najučinkovitija je metoda protiv širenja virusa, tvrde epidemiolozi. Oni zahtijevaju mnogo strože mjere u odnosu na one koje su na snazi. No, vlasti ih izbjegavaju provesti. Ili – ako ih provode, to čine u manjim administrativnim područjima. Pogrešno, upozorava struka.

“BiH, odnosna njena dva entitea, geografski su jedinstven prostor i kantoni su međusobno jedinstven prostor. Tako da je besmisleno u ograničenim malim geografskim prostorima provoditi određene mjere, a ne provoditi ih u ostalim”, smatra Željko Ler, epidemiolog.

Primjer su mnogo rigoroznije vikend-mjere u Sarajevu, a Istočno Sarajevo, koje de facto dio metropolitanskog područja Sarajeva, ima na snazi mnogo blaže mjere. Ili – u Federaciji su obvezne maske i na otvorenom, u Republici Srpskoj – nisu. Putovanja unutar zemlje neometana, a bez ograničenja u BiH mogu ulaziti i građani susjednih zemalja.

“Mi smo šansu izgubili prije mjesec i pol dana. Ovi sojevi koje mi spominjemo nisu potekli od nas, oni su nama uvezeni. Mislim da je država vodila vrlo pogrešnu politiku ulaska u BiH”, ocjenjuje Vahid Jusufović, UKC Tuzla.

Federalni stožer civilne zaštite ovoga puta je naredio kantonima da uvedu strožije mjere. I u Republici Srpskoj se očekuje odlučnije djelovanje na lokalnom nivou, pogotovo u općinama koje čine šire područje najvećih gradova, Sarajeva i Banjaluke.

“Najznačajniji je fokus na lokalnim zajednicama i aktivnostima koje bi oni trebali da preduzimaju. Jer, odgovornost je na gradonačelnicima i načelnicima, jer bi oni mogli biti restriktivniji”, kaže Alen Šeranić, ministar zdravstva RS.

A državna koordinacija očito nije jača karika, niti prepoznaje logiku na koju ukazuju i europski stručnjaci.

“Ako imamo sad nove sojeve koji je šire 30% brže, onda moramo 30% više zatvarati. Inače, imamo eksponencijalni rast, i onda je nemoguće kontrolirati”, ističe Andrej Trampuž, direktor laboratorije za istraživanje infektivnih bolesti na “Charité – Universitätsmedizin” u Berlinu.

Zatvaranje ili pooštravanje postejećih mjera preostaje jedina opcija za bh. vlasti, koje nisu osigurale cjepiva za svoje stanovništvo. U međuvremenu, nove najave za COVAX isporuku. Bisera Turković najavljuje kako će BiH će 23. marta dobiti 24.300 doza vakcina Pfizer, nekoliko dana kasnije 36.000 doza cjepiva AstraZeneca. I – 22. aprila očekuje se 76.000 doza također AstraZenece.

Bez obzira na sve, vlasti u BiH su u nezavidnom položaju. Udovoljiti zahtjevu struke – zatvoriti sve, spašavati ljudske živote. S druge strane, udovoljiti zahtjevima privrednika, koji kaže, novi “lockdown” nećemo preživjeti.