Iz mjeseca u mjesec raste stopa inflacije u BiH. Istodobno, u nedostatku pravodobnih mjera, borba za život najugroženijih postaje sve teža. Prijedloga za pomoć ima, poput povećanja plaća, no realizacija nije za pohvalu.

Ono što građani ne iščekuju, a već je izuzetno visoko cijene osnovnih životnih namirnica, ali i energenata. Još jedan dan kalendarski bliži ljetu i još jedan dan bliži neizvjesnoj zimi.

Strah od zime

“Sve je skupo, kad je hljeb obični narodni 1,5 KM šta će ti više”, kaže nam jedan građanin.

“Grijanje za jednu garsonjeru košta 90 maraka. Strahujem od zime šta ćemo ako ne bude plina, ako ne bude struje”, jedan je od odgovora.

“Trenutno pošto sam ja student mislim da je nama prije svega skupa hrana i kafe”, kaže nam jedan student.

Na kafama mnogo češće nego u parlamentarnim klupama bili su zastupnici u državnom parlamentu, gdje su inicijative za smanjenje pdv-a i akciza doživjele krah, od koga strahuju i bh. građani. Parlamentarne procedure, blizina izbora, ali i očekivanja od federalne vlade razlog su zbog kojih sa inicijativama oklijevaju zastupnici u federalnom parlamentu.

“Jedan od naših prijedloga je bio da se da jednokratna pomoć da se da penzionerima, drugi prijedlog da vlada intrerveniše sa određenim subvencije na proizvode ulje, brašno, nafta”, kazala je Sanela Prašović Gadžo (SBB).

“Treba napraviti konkretne programe pomoći prvo najugroženijim kategorijama stanovništva, pa dalje svim građanima. Vlada do sada nije imala sluha za ovo najvažnije pitanje ali mislim da sad se nema kuda dalje”, mišljenja je Alma Kratina (DF).

“Nažalost moram i to konstatirati iako smo usvojili neke značajne zakone kako bi pomogli ugroženim kategorijama i dalje su problematični podzakonski akti, odnosno resorna ministarstva rade sporo prema mom nekom ličnom dojmom i to je ono što ne možemo biti zadovoljni u ovom momentu”.

Poticaji za pšenicu

U odgovoru za N1 iz Vlade Federacije od mjera naglašavaju sljedeće redovno i vanredno usklađivanje penzija, kontrolu cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži na naftne derivate, ograničavanje povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom za privredne subjekte, poticaji za poljoprivredu, čime su se pohvalili i u Vladi Republike Srpske.

“Već smo isplatili poticaje za pšenicu, a pšenica još nikada nije ni klasala. Kad je upitanju poticaj za mlijeko odvojili smo dodatnih 7,5 miliona juče, platit ćemo dodatne tri premije za naše proizvođače, kada je upitanju đubrivo ušle su prve količine đubriva iz Turske, 3000 tona po znatno nižim cijenama nego što je to bilo na tržištu”, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede.

Posljednji poticaj za mineralno đubrivo dogovoren je na Vijeću ministara, no djelimično je realizirano i prilično kasno tvrde poljoprivrednici u Federaciji.

“S tom pričom se krenulo vrlo kasno kad je sjetva gotova kad to gnojivo nije nikome ni trebalo, a u ostalom bilo je i dosta skuplje nego što je dogovoreno da bude jeftinije, Isplao je 1700 KM kad je došlo, a u to vrijeme je bilo 1450 KM na domaćem tržištu”, naveo je Nedžad Bićo.

Zakašnjela reakcija moglo bi se ispostaviti i posljednja inicijativa iz Vlade Federacije o zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta . Aktom upućenom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa se oglasila i vanjskotrgovinska komora BiH zatraživši mjere destimulisanja izvoza određenih drvnih sortimenata. Pogledom na sveukupnu situaciju najveću destimulaciju imaju građani ove zemlje.