Alta banka pod istragom, a njeni poslovi sežu i do BiH: Ko je imao korist od milionskih kredita?

Upravo je ovaj slučaj Alta banke uveliko podsjetnik na kultnu scenu iz serije "Top lista nadrealista". Stara skoro četiri decenije, povezuje se s ovim slučajem i izaziva smijeh korisnika društvenih mreža:

"'Banka je bankrotirala. 'Ne razumijem, šta, kako bankrotirala? Kako nema, pa to sam ja uložio, to su moje pare'. 'Ne znam, nemamo dinara ni novca, ničega nemamo'. 'Hoćete li mi, molim vas, pozvati Ejuba iz Uprave, recite mu da ga zove Misirlić iz Republičke?' 'Gospodine, Ejub vam je jutros uhapšen'." - riječi su iz "Nadrealista" koje se sada masovno povezuju s ovim najnovijim slučajem.

Ipak, situacija je vrlo ozbiljna. Davor Macura, vlasnik Alta banke, sumnjiči se da je iz trezora iznosio oko 45 milijardi dinara, odnosno nešto više od 380 miliona evra.

"Na teret mu se stavlja zloupotreba položaja odgovornog lica u toj banci i on će biti izveden pred nadležnog tužioca sutra poslije 12 časova", rekao je Isa Spahović, advokat Davora Macure.

Posebno zabrinjava što poslovanje Alta banke prelazi granice Srbije i doseže do BiH. Naime, Ministarstvo finansija Republike Srpske u februaru ove godine s njom je zaključilo kreditni aranžman u iznosu od 22 miliona evra, na period od 24 mjeseca, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5%.

Kredit je, ističu iz resornog ministarstva za N1, ugovoren u skladu s važećim propisima, a sredstva su korištena za izvršavanje finansijskih obaveza Republike Srpske, u skladu s utvrđenim potrebama i planiranim finansijskim tokovima. U koje svrhe konkretno, nije precizirano.

"Republika Srpska nema deponovana sredstva u ovoj banci te aktuelni problemi u njenom poslovanju nemaju negativne posljedice na budžet i finansijsku stabilnost Republike Srpske. Republika Srpska će kreditne obaveze nastaviti uredno izmirivati, u skladu sa zaključenim ugovorom", naveli su iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Međutim, mediji koji su se bavili ovom temom navode da je novac bio namijenjen vraćanju sredstava kompaniji "Drvo-Export" iz Teslića, iza koje stoji tamošnji biznismen Srđan Klječanin Rufi, funkcioner SNSD-a. Novac je predstavljao naknadu za raskid ugovora o prodaji zemljišta na Jahorini, u čiji posjed ova kompanija nije mogla ući zbog odluke Ustavnog suda BiH.

"Međutim, u javnosti je odavno bilo riječi o tome da je Klječanin, zapravo, samo paravan u cijeloj ovoj priči i da iza svega stoji Zvonko Veselinović, srbijanski biznismen izuzetno blizak bivšem režimu Aleksandra Vučića, izuzetno blizak tamošnjim obavještajnim strukturama", pojasnila je novinarka Žana Karić-Gauk.

Alta banka ranije je kreditirala i Olimpijski centar "Jahorina", koji je, prema objavljenim podacima, 2023. godine koristio kredit od 4,6 miliona KM, s rokom otplate od šest mjeseci i kamatnom stopom od 10,75%. Garant za ovaj kredit bila je Vlada Republike Srpske.

"Trebalo je da bude vraćen za šest mjeseci, ali dovoljno je ovdje materijala za ovdašnje tužioce, od kojih još nemamo apsolutno nikakvu vijest", rekla je Karić-Gauk.

Povezanost Alta grupe s bh. finansijskim tržištem nije se završavala samo na kreditnim aranžmanima. U okviru regionalnog poslovnog aranžmana Alta je planirala i preuzimanje Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.

Ipak, klijenti ne trebaju brinuti jer je u ovoj utrci za preuzimanje pobijedio Raiffeisen, koji je preuzeo sve banke u regiji, pa tako i u BiH, istakao je u Jutarnjem programu RTRS-a direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

"Ono što jeste dio plana, ali samo dio, jeste da Raiffeisen banka ne zadrži određene banke u regiji, prije svega se misli na Srbiju, Crnu Goru i BiH, i namjeravali su eventualno da ih prodaju. Međutim, postoji mnogo koraka da do toga dođe. Ti koraci su prije svega vezani za supervizore, za agencije za bankarstvo. Mi smo ti koji dajemo ili ne dajemo saglasnost potencijalnim kupcima", poručio je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, gostujući na RTRS-u.

Dok se slučaj gašenja Alta banke nastavlja, pojedini izvori u Srbiji tvrde da je dio novca završio na računima Igora Dodika u offshore zonama, jer mu je, prema tim tvrdnjama, još prije dvije sedmice bilo rezervisano nekoliko desetina miliona eura, koje je promijenio po najnižem kursu.

Ipak, riječ je o nepotvrđenim informacijama. Konačnu riječ dat će istražni i pravosudni organi.