Raspad sistema u "najsretnijoj zemlji na svijetu": Hiljade ljudi plaćaju da bi radili kao dostavljači hrane

Finski mediji nedavno su izvijestili da već postoje dostavljači koji su spremni ugovorenom "kuriru" platiti između 450 i 900 eura mjesečno, ili čak trećinu svog dnevnog prihoda, samo kako bi mogli raditi. Na ovaj način registrovani dostavljači "iznajmljuju" svoj profil i pružaju priliku za rad onima koji nemaju posao, dok su oni sami već pronašli drugo zaposlenje, ali ne raskidaju ugovor s platformom.

Ova saznanja prenosi mađarska novinska agencija Telex, uz dodatak da je dostavljačka platforma Wolt za portal Yle.fi potvrdila informacije o iznajmljivanju dostavljačkih "licenci" i najavila oštro suzbijanje te pojave.

Nedostatak stručnjaka uprkos nezaposlenosti

Borba za radna mjesta u dostavi hrane samo je vrh ledenog brijega finskih problema na tržištu rada, među kojima je paradoksalno i veliki nedostatak radnika za određena zanimanja.

"Nezaposlenih je oko 300 hiljada, a istovremeno nedostaje IT stručnjaka, ljekara, zdravstvenog osoblja, stručnjaka u raznim područjima zelene tranzicije i drugih visokokvalifikovanih radnika. Ta radna mjesta ne mogu popuniti trenutni tražioci posla", navodi Telex.

Najbrojniji među onima koji traže posao su osobe sa završenom srednjom školom, ali i sociolozi te ekonomisti sa fakultetskom diplomom.

Više od 50 hiljada visokoobrazovanih bez posla

Teškoće diplomiranih ekonomista u pronalaženju posla ilustruje primjer Miike Alhopure iz Turkua, koji je izgubio posao u decembru kada mu ugovor na određeno vrijeme u gradskoj upravi nije obnovljen.

"Znao sam da postoji rizik, ali ne žalim ni za čim jer sam puno naučio", rekao je Alhopuro. Od decembra je podnio na desetine prijava, a dobio je poziv za samo dva razgovora.

Njegov slučaj nije izolovan. Prema statistikama sindikata Akava, u decembru prošle godine više od 50 hiljada visokoobrazovanih ljudi u Finskoj bilo je nezaposleno. Broj nezaposlenih s fakultetskom diplomom u ovoj zemlji veći je nego ikad u 21. vijeku, a podaci pokazuju da se broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba povećava brže od onih s nižim stepenom obrazovanja.

Miika Sahamies, stručnjak u Akavi, objašnjava da poslodavci postaju oprezniji zbog sporog ekonomskog rasta, dok tržište rada prolazi kroz strukturnu transformaciju vođenu digitalizacijom, automatizacijom i vještačkom inteligencijom.

Manjak iskustva i urušavanje tržišta

Analize pokazuju da transformacija tržišta nije jedini faktor rekordne nezaposlenosti. Čak 57 posto nezaposlenih u Finskoj ne bi moglo pronaći posao ni kad bi ekonomija doživjela značajan rast.

"Vještine tražilaca posla nisu usklađene s novim poslovima budućnosti ili ne mogu biti zaposleni zbog dugotrajnog nedostatka radnog iskustva. Od nezaposlenih mlađih od 30 godina, čak 27 hiljada nikada nije radilo ni jedan dan", upozorava Telex.

Iako Finska raspolaže jednim od najboljih obrazovnih sistema na svijetu, njena ekonomija je zapala u težu recesiju od ostalih zemalja eurozone nakon pandemije koronavirusa. Tržište rada se za kratko vrijeme urušilo, a stopa nezaposlenosti naglo porasla.

Penzioneri, imigranti i prekid veza s Rusijom

Posrnuću finske ekonomije srazmjerno je doprinijelo i urušavanje trgovačkih odnosa s Rusijom nakon invazije na Ukrajinu. Dok je 2013. godine 9,6 posto ukupnog finskog izvoza išlo u Rusiju, u 2024. godini taj procenat je pao na simboličnih 0,4 posto.

Pored toga, biroima za zapošljavanje sve više se javljaju penzioneri kojima primanja ne pokrivaju osnovne životne troškove. S druge strane, značajno raste i udio strane radne snage. Dok su 2018. osobe rođene u inostranstvu činile oko šest posto ukupne radne snage, taj se udio do 2024. povećao na 11 posto.

Upravo imigranti najčešće, ako ne i isključivo, dobijaju poslove u dostavi hrane.

"Trebalo bi se zapitati zašto nijedna Finkinja ili Finac ne radi ovaj posao. Čak i među čistačima ima Finaca, ali ne u našem poslu, jer su uslovi zaista loši", izjavio je jedan od dostavljača.