U Bosni i Hercegovini ni nakon 28 godina ne postoji zvanična verzija prevoda Dejtonskog sporazuma (Općeg okvirnog sporazuma za mir), na jezike kojima se govori u ovoj zemlji. Rok je bio 60 dana od svečanog potpisa u Parizu čemu je prethodilo parafiranje sporazuma u Dejtonu 21. novembra, 1995.godine. I dalje smo bez zvaničnog prevoda, no zato imamo tumačenja koja su dovela do zloupotrebe pojedinih dijelova ovog dokumenta.
“Hoćete primjer? Piše u Ustavu BiH da se Vijeće ministara sastoji najviše od dvije trećine iz Federacije, a zašto naše Vijeće ministara ima tri Bošnjaka, tri Hrvata, tri Srbina.To nigdje ne piše. Ako piše da se u Ustavni sud BiH biraju četiri suca iz Federacije, dva iz Republike Srpske i tri međunarodna suca, odakle dva Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina. Dakle stvorena je pogrešna praksa na temelju različitih interpretacija koje su formirale pogrešnu percepciju cijelog stanovništva o odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kaže Slaven Kovačević, doktor političkih nauka, savjetnik Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH.
Kovačević odbacuje još jednu, kako navodi zloupotrebu “da je Republika Srpska subjekt međunarodnog prava jer je potpisala svih 11 Aneksa”, kako često ističe Milorad Dodik, što obrazlaže:
“Ako se vratimo u to doba, aneksi sporazuma su potpisivani od strane države i entiteta. Za državu je potpisivao ili Alija Izetbegović ili gdin Šaćirebegović uz saglasnot državnih instucija BiH. Gospodin Zubak u ime entiteta Federacija BiH, ali je tražio saglasnost nadležnih institucija, a za entitet Republika Srpska, Nikola Koljević. Pitam gdina Dodika, ko je ovlastio Koljevića da potpiše anekse? Ovlastio ga je Slobodan Milošević, niko iz RS-a. Vrlo je čudno da ga ovlašćuje neko iz druge države. Znate zašto, pa zato da Republika Srpska kao entitet nikad ne bude subjekt međunarodnog prava u trenutku kada su podignute optužnice protiv vojnog i političkog vrha BH entiteta RS. Zato je Milošević ovlastio Nikolu Koljevića, ne organ RS-a, .. kako nikada ovaj entitet ne bi postao subjekt međunarodnog prava. I bilo bi dobro da Dodik prestane sa svojim manipulacijama”, dodaje Kovačević.
No Milorad Dodik i danas će reći, mi imamo svoj prevod, a on uz uz ostalo kaže:
“Dakle, ono što mi živimo ovde jeste da je Republika Srpska sukladno Dejtonskom sporazumu 49 posto teritorije sa jasnim državnopravnim ingerencijama koje je dobila Ustavom BiH. Član 3. ustava kaže da BiH ima tri nadležnosti, ima šest politika, to je ukupno devet. Sve ono što nije izričito dato BiH to pripada entitetima. Tu je imovina, tu je vojska, tu su porezi, tu je sve ono što su nam oteli.”
No ono što predsjednik Republike Srpske zaboravlja spomenuti, osim što je za prenos nadležnosti na državu glasala njegova stranka, je kontinuitet BiH koji je i prvi član Ustava po kojem Republika BiH nastavlja svoje pravno postojanje kao država i da je država je ta koja vrši unutrašnju tranformaciju, ne entiteti, upozorava stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka:
“Milorad Dodik se poziva samo na jednu odredbu dejtonskog Ustava BiH, član 3. tačka 1. gdje su nabrojene državne nadležnosti BiH, a onda se u jednoj opštoj klauzuli kaže kako sve ostalo pripada entitetima. Međutim Dodik ne navodi ostale odredbe ustava koji nadopunjuju postojeću odredbu, a u kojoj se dodaje da će entiteti odmah početi pregovore o prenosu nadležnosti na državu BiH. Dalje, da će BiH bez entiteta moći pribaviti dodatne nadležnosti koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog integriteta i nezavisnosti, i da u tom smislu može formirati institucije koje su joj za to potrebne. On potpuno naopako radi, uzima samo ono što mu ide u prilog, a ne ono što je obavezno”, podvlači Trnka.
Vladimir Lukić jedan od učesnika pregovora u Dejtonu s druge strane upozorava “da su polemike o sporazumu nepotrebne. Dejton je donio mir i stvorio okruženje u kojem i RS i Federacija mogu napredovati. Ako se budu negirala prava entitetima, to dovodi do urušavanja sporazuma”, dodaje.
Sporazum, podsjetimo ima ukupno 11 Aneksa. Pored četvrtog koji čini ustav BiH ostali pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte života, kao i regionalnu stabilizaciju. Mnogo je toga što nije do sada implementirano, poput primjerice Aneksa 9 koji govori o državnim korporacijama na nivou BiH. Ili kako podsjeća Miro Lazović iz Foruma parlamentaraca BiH 1990:
“Taj Aneks nikada nije proveden.Uspostavljanje putnih mreža, infrastrukture koja bi povezala BiH. Etničke politike su bile nezainteresovane za provedbu integracija. Jer ukoliko bi do toga došlo, one bi slabile, politički lideri, te etničke vrhuške. Znači Dejton ima i dobrih stvari, osim što je zaustavio rat, ipak nema volje da se provede do kraja”, kaže Lazović.
Jedan od najpoznatijih, ali i najvažnijih Aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, je Aneks 7 koji govori o pravu na povratak. Do danas nije implementiran, iako su imovinska prava značajnim dijelom ispoštovana. U saopćenju za javnost nekoliko nevladinih organizacija u povodu godišnjice “Dejtona”, navelo je kako se prava povratnika krše. Posebno posljednjih mjeseci, njihova sigurnost je ugrožena. Podsjetili su i na posljednji slučaj ubistva u Derventi zbog čega je uz ostalo zatraženo da se krivična djela koja se odnose na povratnike prenesu na državni nivo .
Nefunkcionalnost I nepoštivanje ljudskih prava neke su od karakteristika države BiH nastale na temeljima Mirovnog dejtonskog sporazuma koji je donio mir. Doživio je određene izmjene, no ne i one koje se odnose na ljudska prava.I dalje je aktuelno nekoliko domaćih i šest presuda Evropskog suda u Strazburu u kojima je dokazana diskriminacija i kršenje prava građana. Njihovo izvršenje je na čekanju.
Između “izvornog Dejtona” i evropske BiH, gdje je BiH danas, dekan Faktulteta političkih nauka iz Sarajeva, Sead Turčalo komentira:
“Bosna i Herecgovina je ipak došla daleko u EU i NATO integracijama, uprkos protivljenjima i blokadama. I mislim da je put BiH da se sušinski okrenemo onome što je stav većine građana BiH, a to su evropske integracije. To su pokazala razna istraživanja javnog mijenja i tome se političari trebaju posvetiti.”
Dejtonski sporazum je i dalje temelj za mirnu i prosperitetnu budućnost”, poručili su danas i u uredu Visokog predstavnika. “Bosna i Hercegovina održala je svoj kontinuitet kao jedinstvena, suverena, međunarodno priznata, uz izmijenjenu unutrašnju strukturu sa dva entiteta koja pravno postoje na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naveli su u saopćenju povodom godišnjice potpisivanja sporazuma.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte više
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!