Hadžikadunić za N1: Vučićev poraz odgađa Dodikove secesionističke namjere, OHR je na izlaznim vratima

Komentarišući izvještaj OHR-a u kojem se upozorava na opstrukcije, nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i opasnost od faktičkog razdvajanja zemlje, Hadžikadunić je ocijenio da takvi dokumenti nemaju značajnije praktične posljedice.

"Da budemo surovo realni, ne znači previše. Već sutradan ili za nekoliko dana u Vijeću sigurnosti će biti neka druga tema. Bosna i Hercegovina će se zaboraviti", rekao je.

Prema njegovim riječima, mnogo je važnija odluka o produženju mandata EUFOR-a jer ima konkretne posljedice za sigurnost zemlje.

Naglasio je i značaj diplomatskih konsultacija koje je Denis Bećirović vodio s predstavnicima SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Evropske unije i Kine. Posebno je izdvojio činjenicu da je kineski predstavnik u Vijeću sigurnosti naglasio suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Hadžikadunić smatra da BiH, uz strateške prioritete članstva u NATO-u i EU, mora razgovarati sa svim velikim silama, uključujući Rusiju i Kinu.

"Ne treba prepustiti Miloradu Dodiku nikakav monopol nad odnosima Bosne i Hercegovine, uključujući i Rusku Federaciju, a pogotovo Kinu", poručio je.

Pozitivno je ocijenio i diplomatski angažman stalnog predstavnika BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije, za kojeg smatra da zahvaljujući političkom i diplomatskom iskustvu uspješno zastupa interese države.

"OHR je na izlaznim vratima"

Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Hadžikadunić je ocijenio da međunarodni intervencionistički poredak, koji je krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih omogućio izgradnju važnih institucija BiH, više ne funkcioniše na isti način.

"U tom smislu ne očekujem previše od OHR-a. On je na nekim izlaznim vratima", kazao je.

Podsjetio je na ranije rasprave o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta, navodeći da je razmatrao mogućnost da međunarodni akteri prešutno prihvate da novog visokog predstavnika uopće ne bude.

Smatra da poruke zapadnih diplomata o potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost također ukazuju na mogući završetak dosadašnje intervencionističke politike.

Vučićev poraz i odnosi Srbije prema BiH

Hadžikadunić je izrazio blagi optimizam da bi promjena vlasti u Srbiji mogla donijeti bolje odnose sa susjednim državama.

"Malo više komunikacije između Beograda i Sarajeva, a možda malo manje te neke paralelne paradiplomatije Beograda i Banje Luke", rekao je, dodajući da su institucije BiH u dosadašnjim odnosima često zaobilažene.

Ipak, upozorio je da Aleksandra Vučića ne treba potcjenjivati.

Prema njegovoj ocjeni, Vučić ima dugogodišnje političko iskustvo, stabilno biračko tijelo od približno 1,7 miliona glasača i više od stotinu lojalnih poslanika, dok je Studentska lista ideološki heterogena i nema jednog lidera.

Hadžikadunić je iznio procjenu da bi Vučić mogao ostvariti politički povratak ukoliko politički preživi 2027. godinu, posebno ako nova vlast ne ostvari rezultate koje građani očekuju.

"Građani očekuju rezultate. Oni su glasali za njih da se desi promjena", naglasio je.

Smatra da je zbog toga važno da tranzicija vlasti u Srbiji bude brza i da nova vlast što prije ostvari jasne i mjerljive rezultate.

Govoreći o vanjskoj politici Srbije, naveo je da će novim vlastima biti izazovno mijenjati dosadašnji pristup balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, jer je riječ o dugoročnoj državnoj politici, a ne samo politici jednog lidera.

Nova vlast u BiH mora imati konkretan program

Kada je riječ o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, Hadžikadunić smatra da bi političke stranke trebale izbjeći isključivo matematičke koalicije.

Kao dva važna pitanja koja bi trebalo dogovoriti prije formiranja Vijeća ministara naveo je usvajanje zakona koji uređuje rad Ministarstva vanjskih poslova i izradu nove strategije vanjske politike BiH.

Podsjetio je da je prethodna strategija važila od 2018. do 2023. godine.

"Ja bih radije sačekao novu vladu. Neka to potraje nekoliko mjeseci, ali da to bude sadržajna programska vlada", poručio je.

Osvrnuo se i na nisku izlaznost na izborima u BiH, od približno 42 do 43 posto. Smatra da pri tumačenju tog podatka treba uzeti u obzir veliki broj građana koji više ne žive u zemlji, ali su obuhvaćeni biračkom statistikom.

Državna imovina već je geopolitičko pitanje

Hadžikadunić je upozorio da neriješeno pitanje državne imovine nije samo unutrašnji politički problem, nego i pitanje sigurnosti i međunarodnih odnosa.

Kao hipotetički primjer naveo je mogućnost da se na zemljištu koje nije pod odgovarajućom državnom kontrolom realizuje strana investicija sa sigurnosnim posljedicama, poput izgradnje vojne baze.

Istakao je da bi zakonsko uređivanje državne imovine omogućilo privlačenje stranih investicija i realizaciju razvojnih projekata na svim nivoima vlasti.

Prema njegovoj ocjeni, izostanak takvog zakonskog okvira trenutno ograničava razvojne mogućnosti općina, kantona, entiteta i države.

BiH nije prioritet američke vanjske politike

Govoreći o predstojećim izborima za Kongres SAD-a, Hadžikadunić je ocijenio da Bosna i Hercegovina nije među glavnim prioritetima Washingtona.

Kao pokazatelj naveo je nivo američkih zvaničnika s kojima se najčešće sastaju predstavnici BiH.

Kritikovao je vanjskopolitičke rezultate Donalda Trumpa, navodeći neriješeni rat u Ukrajini i krize na Bliskom istoku.

Osvrnuo se i na izbore u Izraelu, ističući da je Benjamin Netanyahu zadržao značajnu političku podršku, dok je 19 mandata arapskih stranaka označio historijskim rezultatom koji može imati važnu ulogu u formiranju vlasti. Ukazao je i na razliku između biračkih prava arapskih državljana Izraela i Palestinaca na okupiranim teritorijama.

"Dodikove namjere odgađa poraz Vučića"

Na kraju razgovora Hadžikadunić je upozorio na nekoliko geopolitičkih rizika za Bosnu i Hercegovinu, među kojima su pogoršanje odnosa SAD-a i evropskih saveznika, jačanje evropske desnice i eventualna pobjeda Rusije u ratu protiv Ukrajine.

S druge strane, ocijenio je da Vučićev izborni poraz, otpornost Ukrajine, aktivnost NATO-a i međunarodno vojno prisustvo u BiH doprinose stabilnosti zemlje.

"Njegove secesionističke namjere ne odgađa nikakav izvještaj OHR-a. Njegove secesionističke namjere odgađa poraz Aleksandra Vučića", rekao je Hadžikadunić, govoreći o Miloradu Dodiku.

Zaključio je da ne očekuje velike političke promjene u BiH ukoliko domaći akteri ne budu spremni na programske dogovore i konkretnije preuzimanje odgovornosti.