Oglas

Nova faza kineskog prisustva

IFIMES: Kina Srbiju više ne vidi samo kao tržište, već kao tehnološku i logističku bazu

author
N1 BiH
01. jun. 2026. 14:30
1779733596_aleksandar_vucic_si_d.format-avif.width-1200
REUTERS/Tingshu Wang

Višednevna zvanična posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Kini, realizovana od 24. do 28. maja 2026. godine, predstavlja jednu od politički i ekonomski najznačajnijih bilateralnih aktivnosti Srbije u posljednjih nekoliko godina, ocjenjuje Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Oglas

U analizi objavljenoj nakon posjete navodi se da sama činjenica da je riječ o najdužoj bilateralnoj posjeti koju je Vučić ostvario tokom predsjedničkog mandata svjedoči o visokom stepenu političkog povjerenja između Beograda i Pekinga, ali i o sve intenzivnijem strateškom pozicioniranju Srbije unutar kineske globalne ekonomske, tehnološke i geopolitičke arhitekture.

Posjeta u trenutku redefinisanja globalnih odnosa

IFIMES ističe da se posjeta odvijala u periodu ubrzane transformacije međunarodnog sistema, obilježenog pomjeranjem težišta globalne moći prema Aziji i jačanjem multipolarnih tendencija.

Posebnu geopolitičku težinu posjeti daje činjenica da je uslijedila neposredno nakon susreta kineskog rukovodstva s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Sama činjenica da je Peking ubrzo nakon susreta sa liderima dvije najveće svjetske vojne sile posvetio značajnu pažnju predsjedniku Srbije ukazuje na rastući strateški značaj Beograda u kineskoj politici prema Evropi i Zapadnom Balkanu“, navodi se u analizi.

Prema ocjeni IFIMES-a, Srbija nastoji da se afirmiše kao regionalno tehnološko, logističko i investiciono čvorište te kao najvažniji kineski partner na Zapadnom Balkanu.

Kina među najvažnijim ekonomskim partnerima Srbije

Institut podsjeća da Kina danas predstavlja najvažnijeg vanevropskog trgovinskog i finansijskog partnera Srbije, što je dodatno potvrđeno stupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje 1. jula 2024. godine.

Prema podacima iz analize, ukupna godišnja robna razmjena između Srbije i Kine procjenjuje se na između 6,5 i 7,5 milijardi američkih dolara. Izvoz Srbije u Kinu premašuje milijardu dolara, dok uvoz iz Kine prelazi 5,5 milijardi dolara.

Najznačajnija kineska ulaganja koncentrisana su u sektorima rudarstva, industrije, energetike i infrastrukture, a među najvećim projektima izdvajaju se investicije kompanije Zijin Mining u Boru i Majdanpeku, Linglong Tire u Zrenjaninu te projekti koje realizuju Huawei i China Road and Bridge Corporation.

Od infrastrukture ka tehnologiji

U analizi se navodi da je dosadašnja saradnja Srbije i Kine dominantno bila zasnovana na infrastrukturnim projektima, energetici, rudarstvu i teškoj industriji, ali da posljednja posjeta pokazuje jasan zaokret prema tehnološkoj saradnji, digitalizaciji i robotici.

Posebno se ističe najava početka proizvodnje robota u Šapcu već u julu 2026. godine, što vlasti predstavljaju kao strateški tehnološki iskorak Srbije u odnosu na region.

IFIMES upozorava da ključno pitanje neće biti samo da li će prvi robot izaći iz fabrike, već u kojoj mjeri će u njega biti ugrađeni domaće znanje, domaći inženjeri, lokalni dobavljači i nacionalna intelektualna svojina.

„Ukoliko Srbija ostane isključivo prostor za sklapanje stranih tehnologija, efekti će biti ograničeni; ali ako, uz kineske investicije, uspije razviti istraživačke centre, obrazovne programe i domaći lanac dobavljača, ova saradnja može prerasti u stvarnu industrijsku modernizaciju i dugoročni tehnološki iskorak“, navodi institut.

Srbija kao regionalna platforma za kineske investicije

Analitičari IFIMES-a ocjenjuju da kineski interes za Srbiju proizlazi iz nekoliko strateških razloga.

Prije svega, Srbija predstavlja najvažnije kinesko ekonomsko uporište na Zapadnom Balkanu. Istovremeno raspolaže razvijenom transportnom infrastrukturom i centralnom geografskom pozicijom koja omogućava distribuciju kineskog kapitala prema evropskom tržištu.

U analizi se navodi i da Beograd vodi pragmatičnu vanjsku politiku koja Kini omogućava dugoročno institucionalno prisustvo bez političkih ograničenja kakva postoje u pojedinim članicama Evropske unije.

„Kineske kompanije Srbiju sve više posmatraju kao proizvodnu, logističku i tehnološku bazu, a ne isključivo kao tržište ili infrastrukturni koridor“, ističe IFIMES.

Tokom posjete potpisana su 23 bilateralna sporazuma u različitim oblastima, dok sastanci s kompanijama kao što su Zijin, Linglong, TBEA i Guannan Group potvrđuju kontinuitet kineskog interesa za strateške sektore.

„Čelično prijateljstvo“ kao politička poruka

Posebna pažnja tokom posjete posvećena je konceptu „čeličnog prijateljstva“ Srbije i Kine, koji, prema ocjeni IFIMES-a, ima snažnu političku funkciju i dio je šire kineske diplomatske strategije izgradnje dugoročnih partnerstava.

Institut podsjeća da je Vučić tokom boravka u Pekingu od kineskog predsjednika Xi Jinpinga primio „Medalju prijateljstva Narodne Republike Kine“, jedno od najviših kineskih državnih odlikovanja koje se dodjeljuje stranim državnicima za doprinos razvoju odnosa s Kinom.

Između Evrope i Kine

Produbljivanje srpsko-kineskih odnosa, navodi se u analizi, sve više privlači pažnju Brisela i zapadnih centara moći zbog kineskog prisustva u sektorima digitalne infrastrukture, energetike, nadzornih tehnologija i strateških industrija.

IFIMES smatra da se pozicija Srbije ne može svesti na dilemu „Kina ili Evropa“.

„Suštinsko pitanje jeste može li Srbija istovremeno koristiti kineski kapital, tehnologiju i tržište, a da pritom očuva evropski pravac, regulatornu usklađenost, institucionalnu transparentnost i vlastitu stratešku autonomiju“, navodi institut.

Analitičari upozoravaju i na potencijalne rizike poput zavisnosti od kineskog kapitala, tehnološke asimetrije, pitanja transparentnosti te mogućih fiskalnih i ekoloških posljedica pojedinih investicionih projekata.

Srbija u multipolarnom svijetu

U zaključku IFIMES ocjenjuje da Vučićeva posjeta potvrđuje nastavak strategije Srbije zasnovane na multipolarnom pristupu međunarodnim odnosima.

Prema njihovoj analizi, Beograd istovremeno nastoji očuvati evropski integracijski put, produbljivati strateško partnerstvo s Kinom, održavati energetske veze s Rusijom i zadržati funkcionalne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

„Srpsko-kineski odnosi ulaze u novu razvojnu fazu u kojoj tehnologija, geostrategija, inovacije i industrijska transformacija postaju važniji od same infrastrukture i tradicionalnih investicionih projekata“, zaključuje IFIMES.

Institut navodi da će stvarni domet ovog partnerstva zavisiti od toga hoće li Srbija uspjeti kineske investicije pretvoriti u održivi domaći tehnološki i industrijski razvoj ili će ostati prvenstveno platforma za širenje kineskog ekonomskog, tehnološkog i geopolitičkog utjecaja na prostoru Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama