Za doprinos razvoju kulturnih i humanitarnih veza između naroda Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine. Tako glasi obrazloženje za odlikovanje koje je uvozniku i prodavcu ruskih automobila u BiH dodijelio ruski predsjednik, Vladimir Putin.

Željko Ćejić, osnivač i direktor firme “Lada auto” iz Banjaluke, koja se bavi uvozom i prodajom ovih automobila ruske proizvodnje, ukazom ruskog predsjednika od 6. juna je dobio Puškinovu medalju.

To je objavljeno na zvaničnom portalu za pravne informacije ruskog predsjednika.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nije odgovoreno na upit RSE-a čime je konkretno Ćejić zaslužio medalju, ni koliko bh. državljana je do sada dobilo ruska odlikovanja.

Na isti dan, još jedna osoba iz BiH je odlikovana, i to predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, koji je dobio orden Aleksandra Nevskog.

Njemu je odlikovanje dodijeljeno za doprinos razvoju saradnje između Rusije i BiH, te za jačanje partnerstva sa RS.

Ranije ove godine, Dodik je ruskom predsjedniku, sa kojim gaji dobre odnose, dodijelio Orden RS na ogrlici, najviše odlikovanje ovog entiteta.

Taj postupak su jednoglasno osudile zapadne zemlje, kao i Ukrajina, koja se skoro godinu i po bori sa ruskom invazijom.

Ko je dobitnik medalje?

Ćejić je saobraćajni inžinjer, koji je 2000. godine u Banjaluci osnovao “Lada auto”, kompaniju koja se bavi trgovinom automobilima.

On kaže za Radio Slobodna Evropa da je, kao privrednik povezan sa Rusijom, često dočekivao glumce, slikare i pisce iz Rusije koji su dolazili u zemlju i da pretpostavlja da je zato preporučen za odlikovanje.

“Onda sam ja njih vodio po BiH, po Sarajevu, po Zenici, po Bihaću. Mnogo im se svidio Bihać, rijeka Una. Ja sam njih vodio, i to se njima mnogo svidjelo”, kaže Ćejić.

Ističe da je, također, u suprotnom smjeru vodio, kako kaže, svoje prijatelje Bošnjake i Hrvate u obilazak ruskih gradova.

“Nisam se nikada to ni pitao, šta je, kako je, samo pretpostavljam da je to, medalja za unapređenje odnosa naroda Bosne i Hercegovine i Rusije”, smatra Ćejić.

Rektor UNSA: Kada bi neko povrijedio zakone Srbije, ne bi našao utočište kod nas

Dodaje da je Rusima često pomagao logistički, da bi osjetljiva roba poput umjetničkih slika mogla bez problema da pređe granicu za potrebe izložbi.

Rekao je da još nema informaciju kada bi mu mogla biti uručena medalja, a pretpostavlja da će je dobiti od ruskog ambasadora u BiH.

Kaže da je u Rusiji posljednji put bio poslovno u martu, kada je letio iz Beograda.

Ističe da nije član nijedne političke partije, ali je potvrdio da je član udruženja Imperatorsko pravoslavno palestinsko društvo.

Na njihovom veb sajtu se navodi ovo društvo blisko sarađuje sa Ministarstvom inostranih poslova Rusije, te da su mu glavni ciljevi, između ostalog, “očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa, te jačanje veza Rusije sa zemljama Bliskog istoka”.

Prema sajtu ove organizacije, Ćejić je njihov član od aprila 2017. godine.

U julu 2021. godine, on je bio u Moskvi kao član delegacije ovog društva iz RS, zajedno sa ministrima u entitetskoj vladi, Petrom Đokićem i Duškom Milunovićem.

Tada su se sastali sa Sergejem Stepašinom, predsjednikom ovog udruženja, bivšim ruskim premijerom, ali i nekadašnjim šefom Savezne službe sigurnosti (nasljednice KGB-a).

Na inicijativu ovog društva je 2014. godine u Banjaluci otkriven spomenik posljednjem ruskom caru, Nikolaju II Romanovu.

Meta 2: Ko je bjegunac i organizator grupe u Kaknju Mustafa Karamuja?

Kada je počela izgradnja rusko-srpskog hrama u Banjaluci 2018. godine, tadašnji ruski ambasador u BiH Petar Ivancov je izjavio da je sve krenulo na inicijativu banjalučkog episkopa Jefrema, a da su se predstavnici Imperatorskog društva odazvali inicijativi.

Hram, koji gradi Banjalučka eparhija Srpske pravoslavne crkve, još nije dovršen.

Vlada RS je za taj projekat, prema riječima Milorada Dodika od 31. maja, izdvojila oko 20 miliona KM (oko 10 miliona evra).

Poslovanje “Lada auta”

Iako Ćejić tvrdi da njegova firma nema poslovnih problema uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu, te da rade posao “na teritoriji čitavog Balkana”, podaci govore malo drugačije.

U prethodne tri godine, ukupno 426 ruskih motornih vozila je uvezeno u BiH. Ove godine, zaključno sa 23. junom, samo 20, i to pola putničkih, pola teretnih vozila, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Pojedinačne podatke za uvoznike iz UIO nisu mogli da dostave jer, kako pojašnjavaju, radi se o poslovnoj tajni.

Što se tiče vozila uvezenih iz Rusije, pa kasnije izvezenih na strana tržišta, njih je u protekle tri godine bilo ukupno 80.

Većinom su završavala u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Zaključno sa 23. junom ove godine, nijedno rusko vozilo nije izvezeno iz BiH.

Prema podacima Auto-moto kluba BiH (BIHAMK), Lada u prošloj godini nije bila među prvih 20 prodatih novih vozila u zemlji.

Brend automobila Lada je u vlasništvu “AvtoVaza”, ruske državne kompanije. Radi se o državnoj kompaniji nakon što se francuski “Renault”, dotadašnji većinski vlasnik, povukao sa ruskog tržišta, prodavši svoj udio za jednu rublju.

Kako piše Reuters, ruska autoindustrija je pogođena sankcijama koje su nametnute Rusiji zbog rata u Ukrajini, te je teško doći do ključnih komponenti u proizvodnji vozila.

Prošle godine, u Rusiji je proizvedeno ukupno 450.000 motornih vozila, što je najmanje od raspada Sovjetskog Saveza.

Opširnije na portalu RSE-a.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad