Nova polemika
Konstitutivnost i legitimno predstavljanje: Temelj BiH ili alat za političke obračune?

Koncepti poput legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti često su zloupotrijebljeni pod uticajem politike susjednih država a na štetu Bošnjaka, poručio je šef bh. diplomatije, u okviru konferencije o ovoj temi. Okidač za preispitivanje ovih termina je ranije usvojena Rezolucija Hrvatske o BiH. No, politički predstavnici srpskog i hrvatskog naroda jasni - ravnopravnost tri konstitutivna naroda predstavlja suštinu Ustava BiH i temelj funkcionisanja države. Sve izvan toga je, kažu, napad na ustavni poredak.
Termini konstitutivnost i legitimno predstavljanje u BiH se nerijetko koriste za podgrijavanje političke atmosfere, posebno u predizbornim periodima, ocjenjuje šef bh. diplomatije. Rezolucija o Hrvatima u BiH, usvojena u hrvatskom Saboru, svojevrsni je okidač za njihovo vraćanje u okvire argumentacije i definisanje. Tu je i pitanje pozicije člana Predsjedništva BiH.
Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH:
“Dakle, niz je drugih pokazatelja koji su, šokantno, na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji. Nije to slabost. To je bila želja i prethodnih vlasti da se možda, baš zato što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu, izađe u susret u nekom pozicioniranju, ali danas imate one koji sve to pogaze i ne cijene i ne razumiju, barem, a problematizuju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje u BiH.”
Konaković je razočaran što su poziv za razgovor o ovoj temi odbili šefovi klubova SDP-a i HDZ-a, iz Hrvatske, te se jedino odazvala Dalija Orešković, zastupnik u hrvatskom Saboru, koja za Rezoluciju nije glasala.
Dalija Orešković, zastupnik u hrvatskom saboru:
“Ima neke dijelove koji se više vežu uz politička pitanja i asocijacije na vrijeme rata, a ne toliko na sam izborni inženjering, što je, takođe, vrlo znakovito i šalje loše poruke i lošu sliku.”
Na osnovu empirijskog pristupa predstavljene su i analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH, uključujući i kadrovsku strukturu i raspodjelu rukovodećih funkcija.
Šemsudin Mehmedović, poslanik u PD PS BiH:
“Nećemo prebrojavati krvna zrnca, ali želimo jasno da ukažemo na problem nestajanja, gašenja, ne samo političkog, nego i svakog drugog uticaja najmnogobrojnijeg naroda u BiH, što može dovesti do radikalizacije političke scene.”
No, da se, umjesto razgovora o problemu ipak više pribjegava tom prebrojavanju krvnih zrnaca, stava je državni delegat iz redova HDZ-a BiH.
Zdenko Ćosić, delegat HDZ-a BiH u Domu naroda PS BiH:
“Imate paradoks da oni koji ne žele razgovarati, rješavati taj problem, na hrvatski prigovor da se u Predsjedništvu bira na mjesto hrvatskog predsjednika neko ko nema veze s hrvatskim biračima, niti s hrvatskim legitimitetom, itd., onda oni, u odgovoru kažu, kako biraju građani, kako članovi Predsjedništva ne predstavljaju narod, nego sve građane, itd. Međutim, u aplikaciji prema Evropskom sudu za ljudska prava isti ti ljudi i politički centri žalili su se kako članovi Predsjedništva predstavljaju samo narade, ali ne i građane.”
Problematična su konstantna nastojanja političkih predstavnika iz reda bošnjačkog naroda da se na osnovu broja građana koji žive u BiH pozicioniraju i politički predstavnici, ističu državni parlamentarci iz reda srpskog naroda, podsjećajući da je ravnopravnost tri konstitutivna naroda suština Ustava BiH i temelj funkcionisanja države.
Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PS BiH (SNSD):
“Svi oni, koji se na bilo koji način, zalažu za bilo šta izvan te ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, su oni koji vrše napad na ustavni poredak BiH i koji otvoreno rade na rušenju BiH. Neobično je baš da se mi, iz Banja Luke i Republike Srpske, suprotstavljamo onima koji ruše ustavni poredak, ali, jednostavno, moramo da kažemo – ljudi, krajnje je vrijeme da shvatite, možete prihvatiti BiH i tri ravnopravna konstitutivna naroda, ili jednostavno, morate odustati od BiH, jer ste vi oni koji je ruše.”
Branislav Borenović, poslanik u PD PS BiH (PDP):
“Ključno je ispoštovati tu ustavnu odredbu o konstitutivnosti naroda kada su u pitanju najvažnije pozicije u institucijama BiH. Tu, prije svega, mislim na izvršne strukture u institucijama BiH, gdje već više od godinu dana imamo manjak ministara iz reda srpskog naroda u Savjetu ministara BiH. Znate da pozicija ministra bezbjednosti još nije popunjena, a trebalo bi da pripadne srpskom narodu. Tako da je to neka vrsta diskriminacije koja je u suprotnosti sa ustavnom strukturom ove zemlje.”
Zato, i sam sadržaj bilo koje konferencije, može samo da ispuni očekivanja onih koji su je organizovali, zaključuje naš sagovornik. Ali, bez neke jasnije slike ili strukture koja će dati smjernice na koji način popuniti te pozicije, u skladu s ustavnim odredbama.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare