Lagumdžija i Konaković o Dodiku: Nema tih lobista koji mogu uvjeriti Amerikance da on čuva zapadne vrijednosti, uzalud troši milione

Zlatko Lagumdžija smatra da promjene političkih odnosa u Washingtonu neće dovesti u pitanje osnovne principe američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da Sjedinjene Američke Države od početka rata u BiH podržavaju njenu nezavisnost, suverenitet i multietnički karakter, bez obzira na to jesu li na vlasti demokrati ili republikanci.

"Politika Sjedinjenih Američkih Država praktično od 1992. pa do danas u suštini je, bez obzira koja stranka na vlasti bila, konzistentna i vrlo jasna i prepoznatljiva u smislu podrške Bosni i Hercegovini, njenoj cjelovitosti, teritorijalnom integritetu, suverenitetu, političkoj nezavisnosti i Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi", kazao je Lagumdžija.

Prema njegovim riječima, takva politika potvrđena je i Dejtonskim mirovnim sporazumom, a njene temelje nisu dovodile u pitanje ni prethodne američke administracije.

Iako očekuje promjene u američkoj unutrašnjoj politici i drugačiju dinamiku rada Kongresa, Lagumdžija vjeruje da bi Bosna i Hercegovina mogla imati još snažniju podršku među američkim zakonodavcima.

"Prirodno iz Kongresa možemo očekivati jedan drugačiji pristup, ali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, tu se ne treba očekivati ništa drugo, broj prijatelja u Kongresu nam se samo povećao", istakao je.

Posebno se osvrnuo na Milorada Dodika i njegove političke saveznike, ocijenivši da bi rezultati američkih izbora mogli dodatno oslabiti podršku politici koju zagovara.

"Ovo što radi bivši, presuđeni predsjednik manjeg entiteta, ta politika poslije ovih izbora će imati - od nje će bježati i oni koji su stajali iza nje, a kamoli ovi koji dolaze", rekao je Lagumdžija.

Govoreći o Dodikovim lobističkim aktivnostima u SAD-u, naglasio je da privatni kontakti i plaćeno lobiranje ne mogu zamijeniti zvaničnu diplomatiju i institucionalno predstavljanje države.

Kao primjer naveo je konferenciju pod nazivom "Okupljanje vizionara", kojoj bi Dodik trebao prisustvovati. Prema Lagumdžijinim riječima, Dodik na tom događaju neće održati govor, već će biti prisutan na večeri.

Objasnio je i kako će, prema njegovim informacijama, Dodik biti predstavljen američkoj publici.

"Jedna od govornica će njega predstaviti gore, kako ga inače predstavlja u američkim medijima, pod jedan da je to zaštitnik kršćanstva, koji se bori protiv radikalnog islama, zatim da je to jedan veliki antiglobalista i treća stvar, da je on čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta", kazao je Lagumdžija.

Takvo predstavljanje, smatra, ne može promijeniti političku stvarnost.

"Nema tih lobista i tih miliona kojima vi možete objasniti da je on čovjek koji je čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta. Ne postoje ti lobisti i ti novci koji to mogu da ubijede", poručio je ambasador BiH pri UN-u.

"Dodik plaća milione da se fotografiše s utjecajnim ljudima"

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković također ne očekuje suštinsku promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Smatra da se u domaćoj javnosti pogrešno tumače promjene koje su nastupile dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Prema njegovoj ocjeni, promijenili su se način komunikacije i metode američke diplomatije, ali ne i strateški odnos prema BiH.

"U BiH je napravljena fama kako je Amerika promijenila odnos prema BiH, što apsolutno nije tačno. Promijenila je tehniku i dinamiku. Dolaskom Trumpa svijet se promijenio za jednu noć. Nisu oni promijenili odnos prema BiH, nego generalno funkcionisanje cjelokupne administracije", izjavio je Konaković za FTV.

Dodao je da se Bosna i Hercegovina relativno brzo prilagodila novom američkom pristupu, koji je, kako smatra, više usmjeren na konkretne interese i dogovore nego na tradicionalne diplomatske obrasce.

Kao potvrdu kontinuiteta američke politike naveo je poruke s posljednje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

"Sve zemlje, stalne i nestalne članice, imale su iste poruke: neupitan suverenitet, teritorijalni integritet, stabilnost Balkana i osuda secesionizma. Nismo primijetili formalno bilo kakvu promjenu da bismo sada nešto posebno analizirali ili očekivali drastične promjene", istakao je.

Govoreći o američkim međuizborima, Konaković je ocijenio da su birači prvenstveno reagovali na unutrašnje probleme, među kojima su ekonomska situacija, rast cijena energenata i rat s Iranom.

Zbog toga smatra da izborni rezultat ne treba automatski povezivati s promjenama američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Mnogo oštriji bio je u komentaru Dodikovih lobističkih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

"Dodik će na kraju biti kao neki rođak iz provincije, bogati, kome su uzeli puno para da ga provodaju kroz neka svjetla grada, da ga upoznaju s nekim poznatim ljudima, da se s njima slika. I neće, naravno, ostvariti ništa od svojih strateških interesa, jer se i Bosna i Hercegovina i druge ozbiljne zemlje institucionalno bore za svoje interese", kazao je Konaković.

Prema njegovim tvrdnjama, Dodik je za lobiranje izdvojio desetine miliona dolara, ali nije uspio ostvariti ključne političke ciljeve.

"Niti jedan strateški interes Dodika secesioniste i Dodika ruskog proksija nije pomjeren ni za milimetar, a kamoli ostvaren", poručio je.

Konaković smatra da fotografije s američkim zvaničnicima i drugim utjecajnim osobama ne predstavljaju dokaz diplomatskog uspjeha niti znače da su postignuti politički dogovori.

Osvrnuo se i na ukidanje američkih sankcija Dodiku, podsjetivši da je tome prethodilo povlačenje spornih zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji su bili povezivani sa secesionističkom politikom.

Prema njegovoj ocjeni, američka administracija je u određenom trenutku pogrešno procijenila da je povlačenjem tih poteza politička kriza u BiH prevaziđena.

Konaković smatra da problemi nisu riješeni jer državne institucije i dalje ne funkcionišu punim kapacitetom, dok Dodik nastavlja s političkom retorikom koja produbljuje podjele.

Kritike je uputio i Evropskoj uniji, ocijenivši da je njen angažman u Bosni i Hercegovini nedovoljno odlučan.

Kao primjer naveo je podršku koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pružio Dodiku tokom izbornog perioda, dok je, prema Konakovićevom mišljenju, izostala snažnija reakcija evropskih lidera.

"Ja sam veliki fan Evropske unije, veliki sam zagovornik evropskog puta BiH, ali bi pomoglo i Evropskoj uniji i nama da tamo imamo malo više liderstva, malo više hrabrih odluka. Nije ih bilo", rekao je.

Dodao je da BiH nastavlja saradnju sa SAD-om i razgovore o važnim projektima, među kojima je Južna interkonekcija.

Prema njegovoj ocjeni, međunarodni položaj Bosne i Hercegovine nije formalno ugrožen, ali unutrašnje političke opstrukcije i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku funkcionisanju države.

"Trumpa su kaznili vlastiti birači"

Bivši hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač smatra da rezultati američkih međuizbora prije svega odražavaju nezadovoljstvo građana politikom aktuelne administracije.

Podsjetio je da američki predsjednici tradicionalno gube dio podrške na izborima koji se održavaju na polovini njihovog mandata.

"Od 20 međuizbora u posljednjih dugo godina, 18 puta je predsjednik SAD-a bio sankcionisan. Jedini koji je uspio nakon tih izbora imati većinu bio je George Bush mlađi, i to nakon 11. septembra 2001. godine, nakon napada na New York i Washington. To su bile specijalne okolnosti. Prema tome, ovo je u biti pravilo, a ne izuzetak - da se predsjednika sankcioniše", rekao je Kovač.

Prema njegovom mišljenju, Trump je izgubio podršku i dijela birača koji su očekivali da će smanjiti američko vojno angažovanje u svijetu.

Posebno je izdvojio dio republikanske biračke baze koji se protivi novim ratovima i zagovara okretanje američke politike domaćim problemima.

"Najčvršći, najtvrđi korijeni njegove političke baze u biti su pacifisti. Oni jesu desno, ali su pacifisti. To su ljudi koji nisu željeli da Amerika ratuje po svijetu. Prošle godine sam neke od njih upoznao u Skoplju i rekli su mi da ne žele da Amerika ratuje po svijetu", naveo je Kovač.

Rat protiv Irana, poskupljenje goriva i rast životnih troškova, smatra, dodatno su povećali nezadovoljstvo američkih birača.

Ipak, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Kovač ne očekuje velike promjene američke vanjske politike.

Podsjetio je na ključnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera u postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističući da je stabilnost BiH povezana sa snagom transatlantskog partnerstva.

"Bosna i Hercegovina je proizvod pregovora u Daytonu, dakle Sjedinjenih Američkih Država, a to je formalizovano i potpisivanjem u Parizu. To je američko-evropski konstrukt. Sve dok je Amerika jaka i dok je Evropa jaka, Bosna i Hercegovina kao takva bit će suverena i nezavisna država. Mi u Hrvatskoj, naravno, to podržavamo", poručio je Kovač.

Međutim, upozorio je da Evropa trenutno nema dovoljno političke snage da bi bila istinski ravnopravan partner Washingtonu.

"Naša Evropa nije dovoljno jaka. Mi sami sebe zavaravamo. Trebali bismo biti jaki, ali nismo dovoljno jaki. Trebali bismo se emancipovati i biti s Amerikancima pravi partneri", kazao je.

Kovač smatra da evropski lideri često mijenjaju pristup američkoj politici u zavisnosti od toga ko trenutno ima snažniju poziciju u Washingtonu.

Umjesto takvog ponašanja, smatra da bi evropske države trebale razvijati vlastitu političku samostalnost, uz očuvanje strateškog savezništva sa SAD-om.

"Ja sam za američko-evropsko partnerstvo, da budemo partneri na političkom Zapadu, ali bih htio da budemo malo odrasliji, malo suvereniji u odnosu na svog američkog partnera", zaključio je Kovač.