Mladi iz cijelog svijeta stigli u Potočare da uče o genocidu: "Želim znati šta je moj narod prošao 90-ih, o tome se ne govori dovoljno"

Genocid kao metoda ostvarenja strateških ciljeva vojno-političkog vrha, predvođenog Radovanom Karadžićem, realiziran je julskih dana 1995. godine. Ključni cilj, postavljen 1992. godine, bio je državno razdvajanje srpske od druge dvije nacionalne zajednice, te postavljanje granice na Uni i Neretvi. Haške presude kasnije će potvrditi da su masovni zločini i genocid bili glavno sredstvo za crtanje državne karte. Zbog toga, istaknuto je tokom sesije Kruga 99, genocid nije incident nego paradigma.

"Ratko Mladić je upozorio političko rukovodstvo riječima: ljudi nisu piljci niti ključevi u džepu pa da ih premjestimo tamo-amo. To je genocid. Niko nije reagovao, strateški ciljevi su usvojeni, što dokazuje da je genocid ukalkulisan za njihovo ostvarenje", pojasnio je Avdija Alibašić, profesor historije i filozofije.

Genocid je potom direktno naređen Direktivom broj 7 u martu 1995. godine kojom se Drinskom korpusu VRS naređuje stvaranje uslova "totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka mještana Srebrenice i Žepe". Dehumanizacija drugih i proizvodnja mržnje nastavljena je i u poslijeratnom periodu, a ogleda se u negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.

"Sistemska diskriminacija i planski proizvedena mržnja su direktno naslijeđe matrica koje su doživjele vrhunac u srebreničkoj kataklizmi. Ne smijemo pristati na političke modele koje nam nameću generatori podjela i akteri velikodržavnih projekata", rekao je Adil Kulenović ispred Kruga 99.

No, mnogo glasova ponavlja istinu o genocidu. Memorijalni centar Srebrenica i ove godine je ponovo okupio studente, istraživače i stručnjake iz različitih dijelova svijeta s ciljem zajedničkog učenja i razmjene znanja o genocidu, pravdi, kulturi sjećanja i prevenciji masovnih zločina.

"Učestvujem sa grupom iz Italije, svi naši učesnici vode grupe mladih iz sjeverne Italije. Godinama ih vodimo i u Aušvic, 400 mladih. Za njih je sada ovo prilika da nauče o genocidu u Srebrenici, veoma je bitno da se aktuelizira tematika genocida", navela je jedna od učesnica.

"Ove godine imamo 35 učesnika kao i prošle godine. Tu su studenti iz 18-19 zemalja koji su došli da uče o genocidu u Srebrenici, da znanje prošire", naglasio je Azir Osmanović, vođa projekta Međunarodne ljetne škole.

"Smatram da je ovo jedinstvena prilika da se ja kao Bošnjakinja iz Srbije bolje upoznam sa tim šta je moj narod prošao 90-ih, o tome se ne govori dovoljno. Htjela sam da naučim", poručila je Selma Kolašinac.

Okupljanje mladih istraživača i stručnjaka iz cijeloga svijeta pokazuje da sjećanje nije samo žaljenje za prošlošću, već aktivan otpor dehumanizaciji i jedini temelj na kojem se može graditi prevencija zločina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad