Mogu li učionice biti štit od veličanja ratnih zločinaca i negiranja činjenica?

Prizori uoči i sa sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, veličanje i okupljanja širom Republike Srpske ponovo su otvorili pitanje suočavanja s ratnom prošlošću. Posebno su ukazali na značaj obrazovanja o ratnim godinama koje je zasnovano isključivo na sudski utvrđenim činjenicama.

"To su scene nasilja, verbalnog za sada, ali su imale i poruke mobilizacije ka stvarnom nasilju u stvarnom prostoru. ‘Pravac Potočari’ bila je vrlo jasna politička poruka ka tome gdje ova mobilizacija ide. I u tom kontekstu je važno sagledati šta je ono što mi pružamo mladim ljudima, regionalno, ali i u Bosni i Hercegovini", kaže Denis Džidić iz BIRN-a BiH.

U BIRN-u su zato napravili bazu sudski utvrđenih činjenica po regijama, s pregledom događaja, zločina i stradanja. Uz nju su dostupna svjedočenja preživjelih, kao i priručnik za nastavnike.

"Ja sam neko ko je poučavao u ratu, a sad poučava o ratu. Smatram da je poučavanje o ratnom periodu iz naše zemlje najteži zadatak ovog obrazovanja. Vrlo je teško, čak i nama nastavnicima, napraviti tu granicu gdje je činjenica, a gdje je nešto što mi poučavamo iz srca i emocija. Gdje je granica između slobodne interpretacije i onoga što su zaista prave činjenice", ističe Maja Džafić, nastavnica historije u USK.

"Sve činimo i sve dajemo na edukaciju nastavnika, jer samo educirani nastavnici mogu, dakle, imati učenike koji će kritički razmišljati. Ja već imam neku povratnu informaciju iz škola od svojih kolegica nastavnica koliko je to zaista efektno, dobro. Kroz niz aktivnosti vrlo učinkovito i dosad, a i odsad, naravno", dodaje Azerina Muminović, predstavnica Ministarstva obrazovanja KS.

Da je riječ o zahtjevnom zadatku, svjesni su i nastavnici, ministarstva, ali i oni koji projekat provode. Do sada je edukovano više od 150 nastavnika, dok je oko 500 učenika prošlo edukaciju o ratnim zbivanjima. Sada je cilj da projekat iz pojedinačnih edukacija preraste u institucionaliziran program.

"Ovdje se radi o načinima podučavanja historije koji su izuzetno važni. Radili smo s nastavnicima, učenicima, studentima, jer takvo podučavanje predstavlja osnov za zacjeljenje i pomirenje u društvu, jer smo, kao što smo vidjeli u proteklim sedmicama, imali neke događaje koji su rezultat neadekvatnog podučavanja historije. Neke stvari koje su bile uznemirujuće. Znak je to da moramo još više ulagati u ovo područje podučavanja historije i širiti ove aktivnosti. Nadamo se da će se ove metode institucionalizirati", kaže Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.

U UN-u su svjesni i vlastitih ograničenja u onome što mogu učiniti, no smatraju da je za uspjeh projekta potrebna saradnja unutar BiH. Sporazumi o saradnji potpisani su s četiri kantona u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj za sada nema interesa za saradnju. Očekuju da bi se to moglo promijeniti, posebno jer baza obuhvata stradanja svih naroda.

"Mislim da je pred nama, iako je mnogo godina prošlo, i dalje jedan dug i trnovit put da mi nekako svi sjednemo i sklopimo onu priču koja će biti bazirana zaista na činjenicama, a ne na nekom ličnom stavu, propagandi ili nečemu takvom", mišljenja je Maja Džafić.

Smatraju da je edukacija ključna za smanjenje glorifikacije zločinaca, zločina i negiranja sudski utvrđenih činjenica. Problem vide i u tome što obrazovni sistemi godinama nisu sistemski obuhvatali period od 1992. do 1995. godine, dok je ono što se učilo bilo fragmentirano. Sada, uz regionalnu bazu i edukacije nastavnika, žele stvoriti podlogu za učenje zasnovano na činjenicama i društvo bez revizionizma.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad