
"Igmanski marš" jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata. U noći sa 27. na 28. januar 1942. godine, na temperaturi od minus 38 stepeni, kolona boraca prolazi pored neprijateljskih straža Jošanicom, zatim pored Sarajeva, pa po dubokom snijegu preko Igmana do tada slobodne Foče. O simbolici i značaju ove epopeje, kao i o programu ovogodišnjeg obilježavanja koje će biti upriličeno u subotu, 31. januara, u emisiji "Novi dan" govorio je predsjednik Skupštine SABNOR-a BiH Mustafa Polutak.
Polutak podsjeća da je Igmanski marš bio izuzetno značajna aktivnost Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske, zajedno sa Prvom proleterskom brigadom, s ciljem da se jedinica zaštiti i izvuče iz opasnosti.
"Obaveza je bila da se napravi proboj sa Romanije prema slobodnom prostoru Foči. Odlučeno je da se ide ovim pravcem. Cilj je bio da se iznenadi neprijatelj", kaže.
Kako navodi, dio Vrhovnog štaba i Prve proleterske već je ranije otišao prema Foči drugim pravcem – preko Renovice, Prače i Goražda. Upravo je zbog toga ruta preko Igmana predstavljala taktičko iznenađenje:
"Prva proleterska je prošla tom rutom i nije došla ni u jednom trenutku u dodir s neprijateljem."
Posebno naglašava da su straže bile raspoređene, ali su najkritičnije tačke uspješno pređene bez kontakta s protivničkim snagama.
"Ključne tačke su bile prelaz rijeke Bosne u Rajlovcu i pruga na dva mjesta – prema Mostaru i prema Zenici. Sve je prošlo bez dodira s neprijateljem", prisjeća se.
Najteži dio: Borba s hladnoćom i iscrpljenošću
Ipak, ono po čemu je Igmanski marš ostao upamćen nije samo vojni aspekt, već ogromna žrtva boraca koji su ga iznijeli u ekstremnim uslovima.
"Najveći problem je ono što su borci podnijeli: neuhranjeni, nedovoljno obučeni, na usiljenom maršu od više od 10 sati… uspjeli su proći", dodaje.
Polutak podsjeća da su mnogi borci pretrpjeli teške posljedice, uključujući promrzline i amputacije.
"Mnogi su stradali, dijelovi tijela promrzli, odsječeni bez narkoze u Foči", ističe.
Za njega, Igmanski marš ostaje simbol volje i hrabrosti, ali i poruka budućim generacijama:
"To je epopeja Prve proleterske koja se nikad ne smije zaboraviti i koja budućim generacijama daje snage da se uvijek može uspjeti ako se ima volje i hrabrosti."
Kako će biti obilježena godišnjica 31. januara?
Polutak ističe da SABNOR svake godine obilježava ovaj događaj jer postoji snažna potreba da se ne zaboravi žrtva boraca i da se poruka prenese novim generacijama.
"Osjećamo potrebu da se ne zaboravi ono što se desilo, da bi novim generacijama pokazali šta znači žrtva i šta znači kad se hoće da se može uvijek doći do cilja", napominje.
Obilježavanje je, kako kaže, preraslo u događaj međunarodnog karaktera, uz prisustvo delegacija iz zemalja bivše Jugoslavije:
"Svi SABNOR-i sa prostora bivše Jugoslavije na ovaj dan nađu se na Igmanu i u Sarajevu da bi se podsjetilo."
Delegacije iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije bit će dočekane u Sarajevu, dok Makedonija, prema njegovim riječima, nije odgovorila na poziv.
Program obilježavanja: Okrugli sto, mladi i marš
Polutak pojašnjava da organizaciju vodi Kantonalni SABNOR Sarajevo, te da obilježavanje obuhvata više aktivnosti.
Već su provedene aktivnosti obilježavanja mjesta polaska Prve proleterske brigade – Grabljive njive, kao i obilježavanje oslobođenja Goražda, kroz koje su prošli dijelovi proleterske zajedno s Vrhovnim štabom:
"Obilježeno je mjesto odakle je krenula Prva proleterska… Grabljive njive. Obilježeno je i oslobođenje Goražda prvi put u Drugom svjetskom ratu."
U okviru programa planirani su i edukativni događaji:
- okrugli sto u Historijskom muzeju,
- "Partizanska čitanka" u kojoj učestvuju mladi,
- centralna manifestacija na Igmanu.
"Danas imamo okrugli sto posvećen Igmanskom maršu… Sutra imamo 'Partizansku čitanku' gdje mladi kroz izlaganja pokazuju šta misle o Igmanskom maršu", kaže Polutak dodajući da centralna manifestacija u subotu počinje polaganjem cvijeća, a zatim formiranjem marševske kolone:
"Glavna manifestacija kreće polaganjem cvijeća u Plandištu… potom se okuplja sastav na Brezovači, gdje se formira marševska kolona… ide od Brezovače do Velikog Polja."
Na Velikom polju planiran je završni dio programa, uz obraćanja, poruke, umjetnički sadržaj i tradicionalno druženje.
"Tu se polaže cvijeće… daju se poruke i umjetnički program, a poslije dolazi vojnički grah i druženje", dodaje.
Mladi sve prisutniji: "Većina na obilježavanju su mladi"
Polutak kaže da se interes mladih za antifašističku tradiciju povećava, kako organizacija jača u BiH i regionu:
"Sve je više mladih koji nas prate i sve je više zainteresovanih za ovu manifestaciju."
Dodaje da mladi možda nisu uvijek vidljivi u javnosti zbog obaveza, ali da su itekako prisutni na samom terenu.
"Ko ne vjeruje, može vidjeti u subotu na Igmanu da je čak većina mladih u kompletnom sastavu", ističe.
SABNOR, kako navodi, ima i sekciju mladih koji se aktivno uključuju u antifašističko djelovanje, uključujući suprotstavljanje savremenim oblicima fašizma.
Sve manje živih svjedoka
Govoreći o živim svjedocima partizanskih bitaka, Polutak kaže da ih je danas izuzetno malo. Podsjetio je i na smrt partizanke Nađe Taso Biser, koja je preminula u 102. godini, a bila je učesnica bitke na Sutjesci:
"Toliku je energiju davala i nama starijim i mlađim da djelujemo protiv fašizma."
Dodaje da je kontakt s preostalim svjedocima danas otežan zbog njihove starosti i zdravstvenog stanja. Prisjetio se i poruke Nađe Taso, koja mu je, kako navodi, rekla:
"Što sam mogla dala sam… čuvajte djela antifašizma i borite se i dalje protiv fašizma."
"Dok god fašizam postoji, mi ćemo se suprotstavljati"
Na pitanje o savremenim oblicima fašizma, Polutak je jasan u stavu da antifašistička borba nije završena:
"Mi antifašisti, pošto fašizam djeluje, moramo da se suprotstavljamo. Dok god ga ima, mi ćemo se suprotstavljati."
Ističe da vjeruje u antifašizam i pobjedu nad fašizmom, jer bi u suprotnom, kaže, sav angažman bio besmislen. Vjeruje da antifašizam dugoročno pobjeđuje.
"Antifašizam u borbi uvijek pobijedi – na kraju pobijedi", kaže Polutak.
Govoreći o prisutnosti fašizma u svijetu, navodi da je prisutan i van granica BiH, te ukazuje na globalne primjere:
"Fašizam i nove ideje koje fašizam eksploatiše ili kako djeluje, tu je, prisutan je, ne samo kod nas nego u cijelom svijetu. Djeluje, a posebno oni koji su silni sa pozicije sile i ne prezaju da preduzimaju kojekakve baš akcije koje su neprimjerene za čovjeka, za ljudski um. Pa sjetimo se Gaze i sjetimo se najveće sile Sjedinjenih Američkih Država koja praktično podržava takvo nešto."
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare