N1 na neosvojivoj tvrđavi iznad Jajca: Zašto ovaj grad zovu kraljevskim i „muzejom pod vedrim nebom“

„Jajce je muzej pod otvorenim nebom, 30 nacionalnih spomenika koji uživaju najveću zaštitu države Bosne i Hercegovine“, kazala je Simunović za Novi dan N1.

Razgovor je vođen na jajačkoj tvrđavi, za koju Simunović kaže da je neosvojiva i da se nalazi na 470 metara nadmorske visine.

Govoreći o dugoj prošlosti ovog prostora, kazala je da se smatra da je tvrđava postojala još u vrijeme antike, dok se u njenoj neposrednoj blizini nalaze Hram boga Mitrasa i drugi tragovi prošlosti.

Hrvoje Vukčić Hrvatinić i razvoj Jajca

Prema riječima Simunović, Jajce je značajan procvat doživjelo za vrijeme Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je grad proširivao i dograđivao te gradio odbrambene kule i zidove.

Među njima je i Medvjed kula, koju je Simunović izdvojila kao jednu od poznatih jajačkih kula.

U njenoj blizini nalaze se Katakombe, koje se također vežu za Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

„Katakombe je sagradio isto tako Hrvoje Vukčić Hrvatinić, za vrijeme svoje vojvodske vladavine, za svoju obitelj Vukčić Hrvatinić“, kazala je Simunović.

Govoreći o njihovoj namjeni kroz prošlost, Simunović je navela da, prema dostupnim naznakama, nisu iskorištene kao podzemna grobnica. Kako je objasnila, riječ je o prostoru isklesanom u čvrstoj stijeni.

Kako je Jajce dobilo ime?

Postoji nekoliko tumačenja i legendi o tome kako je Jajce dobilo ime.

„Sama jajačka tvrđava je sagrađena na jajolikoj stijeni, pa neki povezuju Jajce kao jaje, jajolika stijena“, ispričala je Simunović.

Spomenula je i legendu prema kojoj su majstori tokom gradnje u malter stavljali ljuske od jaja, priču koja je, kako kaže, posebno zanimljiva djeci.

Kada je riječ o pisanim tragovima, Simunović je navela da se ime Jajca prvi put spominje 1396. godine, u vezi s Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem.

„Sam prvi spomen Jajca, imena Jajca, spominje se 1396. godine, kada se Hrvoje Vukčić Hrvatinić naziva ‘conte di Jajce’, grof od Jajca“, kazala je.

Tragovi života od neolitika do danas

Historija života na području današnjeg Jajca, prema riječima Simunović, seže mnogo dalje od srednjeg vijeka.

Uz rijeku Plivu nalaze se neolitska nalazišta, a Simunović ističe kontinuitet življenja na ovom području.

„Imamo tačne naznake, spomenike naše i nacionalne, koji nam govore da je u samom centru grada stanovništvo boravilo od neolitika do dana današnjeg“, kazala je.

Dodala je da se veliki dio arheološkog materijala koji svjedoči o prošlosti Jajca nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Prema njenim riječima, područje je kroz prošlost nudilo povoljne uslove za život – vodu, šume, pećine i zemljište pogodno za obrađivanje.

„Jajce živi i živjet će, i živi ljeti najviše, uz jako veliki broj turista koji su nas prepoznali u svijetu“, kazala je.

Vodopad i tvrđava među glavnim atrakcijama

Govoreći o mjestima koja najviše privlače posjetioce, Simunović je posebno izdvojila vodopad u centru Jajca, gdje se Pliva ulijeva u Vrbas.

Ona je tokom razgovora navela da je vodopad visok 21 metar te ga opisala kao jednu od najvažnijih atrakcija grada.

„Najvažnije u Jajcu kada vi dolazite je sam vodopad“, kazala je Simunović, ističući njegov položaj u samom gradu.

Kao drugu važnu znamenitost izdvojila je tvrđavu.

„Danas u tvrđavi jedino što imamo sačuvano je barutana iz osmanskog vremena i rezervoar za vodu iz austrougarskog“, navela je.

Simunović je ispričala i da u Jajce dolaze posjetioci iz različitih dijelova svijeta koji su prethodno čuli samo za pojedine znamenitosti, poput Hrama boga Mitrasa, a tek nakon dolaska otkriju ostatak bogatog naslijeđa grada.

„Oduševe se i ostanu nekoliko dana, i žele upoznati svaki spomenik, žele upoznati tu priču, prošlost, ljude“, kazala je.

Grad posljednjeg bosanskog kralja

Posebno mjesto u priči o kraljevskom Jajcu zauzima Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj.

Govoreći o Danima srednjovjekovlja, koji se održavaju u maju i okupljaju viteške grupe iz regiona, Simunović je podsjetila na njegovu krunidbu.

„Krunidba kralja Stjepana Tomaševića, koji je posljednji bosanski kralj koji se upravo okrunio u Jajcu, u crkvi Svete Marije sa zvonikom Svetoga Luke. Nakon te krunidbe su viteške igre na tvrđavi“, kazala je.

Osim Dana srednjovjekovlja, među manifestacijama u Jajcu izdvojila je Plivske omahe, Pozorišne igre u Jajcu, Dan Jajca, Međunarodne skokove s vodopada i Desant na Jajce, uz različite muzičke programe.

„Jajce živi i oživi u toku ljetne sezone“, poručila je.

Šta posjetioce dovodi u Jajce?

Na pitanje da li turiste više privlače historija ili manifestacije, Simunović je kazala da posjetioci često prvo dolaze zbog događaja, vodopada i Plivskih jezera, a potom otkrivaju ostale znamenitosti.

„Mislim da prije dođu zbog manifestacija. I onda kad vide gdje su došli, dođu zbog vodopada najviše i Plivskih jezera. I onda kad dođu, vide: ‘Aha, šta je ono gore?’ I kako se penju prema tvrđavi, vide još jako puno znamenitosti pokraj kojih staju, čitaju, pitaju, istražuju“, ispričala je.

Upravo vodopad i manifestacije, prema njenim riječima, danas su među najprepoznatljivijim turističkim adutima Jajca.

„Mogu reći samo da vodopad i manifestacije privlače ljude u Jajce, i po tome smo najviše prepoznatljivi. I evo, dođite, posjetite nas“, poručila je arheologinja i turistički vodič Mira Simunović za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad