Na adresu CIK-a stigle optužbe tri sedmice pred izbore: Da li su nazivi kandidata na listićima protuustavni?

S obzirom na to da se u Članu V Ustava BiH, u dijelu koji definiše izbor i trajanje mandata, navodi da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, te jednog Srbina koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske - iz Kruga 99 ističu da sporni nazivi na glasačkim listićima predstavljaju tihi administrativni udar CIK-a na ustavni poredak.

"CIK prisvojnim pridjevima pokušava etnički privatizirati mandat i podrediti ga etničkim kolektivima. Time izravno krši obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH", izjavio je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.

Na isto je upozorio i profesor Šukrija Bakšić.

"Predsjedništvo je zamišljeno kao kolektivni šef države. Sama činjenica da postoji predsjedavajući Predsjedništva govori o tome da članovi djeluju zajedno i predstavljaju sve građane. Predsjedavajući, bez obzira na to ko u kojem periodu bio na toj funkciji, zastupa sve građane. Još je važnije istaći način odlučivanja. Predviđeno je da odluke donose konsenzusom, što opet potvrđuje da su oni zajedno predstavnici svih građana. Kada bi bili samo predstavnici svojih naroda, donosili bi samostalne odluke koje bi važile samo za njihov narod, a to bi nas dovelo u apsurdnu i neprovodivu situaciju", istakao je Bakšić.

Inače, i na samoj sjednici CIK-a održanoj 23. jula, kada je donesena odluka o izgledu i nazivima na glasačkim listićima, vođena je žustra rasprava. Protiv predloženog rješenja glasali su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar.

"Podsjetit ću da je u odluci Ustavnog suda, u tački 65, navedeno da striktna identifikacija teritorije s etnički definisanim članovima institucija BiH, s ciljem predstavljanja konstitutivnih naroda, nije tačna — čak ni za odredbe koje se odnose na članove Predsjedništva. Nadalje, Ustavni sud jasno navodi da izabrani članovi Predsjedništva ne predstavljaju samo jedan narod, nego sve građane izborne jedinice iz koje se biraju", podsjetio je član CIK-a Suad Arnautović.

Član CIK-a Vlado Rogić potom se pozvao na Član V Ustava, odnosno odredbu D koja tretira zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, navodeći da se u tekstu koriste pojmovi "bošnjački član" i "hrvatski član". Arnautović je na to uzvratio opaskom da u Ustavu nigdje ne stoji termin "srpski član".

"Odluka je apsolutno zasnovana na zakonu i Ustavu. Nije tačno da je protivna Ustavu i Izbornom zakonu. U Članku 8.1 Izbornog zakona stoji 'bošnjački', odnosno 'hrvatski' član ili kandidat", poručio je Vlado Rogić.

Član CIK-a Ahmed Šantić naglasio je da niko od kandidata prilikom postupka ovjere nije osporio takve nazive na kandidatskim listama, dok je Željko Bakalar podsjetio na ranije donesene zaključke ove institucije.

"Kolegijum je 8. juna zaključio da se u komunikaciji s dobavljačem isključivo koristi terminologija iz Ustava BiH, te da se navodi: 'Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske — Srbin', 'Član Predsjedništva BiH iz FBiH — Bošnjak' i 'Član Predsjedništva BiH iz FBiH — Hrvat'", istakao je Bakalar.

Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba smatra da je riječ o formalnosti.

"Ovo ipak nije pitanje za CIK. U svim zakonskim aktima možemo naći takvu terminologiju — bilo da je riječ o 'Srobinu' ili 'srpskom članu'. To ne mijenja suštinu", kazao je Kalaba.

Iz Kruga 99 oštro odgovaraju da se ovom odlukom mijenja upravo suština. Zbog toga zahtijevaju da se hitno uputi apelacija Ustavnom sudu BiH. Postupak ocjene ustavnosti može pokrenuti bilo koji član Predsjedništva BiH ili najmanje četiri delegata u Domu naroda PSBiH. Međutim, podršku ovom zahtjevu za sada je pružio jedino delegat Zlatko Miletić.

"Nažalost, većina se bavi isključivo predizbornim kalkulacijama i ličnim interesima, ostavljajući prava građana po strani. To svjedoči o dubokoj krizi političke odgovornosti u našem društvu", naglasila je Azra Zornić.

Adil Kulenović je uputio i direktnu poruku političkim akterima.

"Nemate više pravo na izgovore i skrivanje, spriječite politiku svršenog čina! Legalizovanje neustavne prakse i izbornog inženjeringa ide u korist etnonacionalističkih matrica koje im garantuju etničku legitimaciju, predvidivost izbora i dalju podjelu države", zaključio je Kulenović.

Iz Asocijacije "Krug 99" na kraju su poručili da će, ukoliko izostane reakcija domaćih institucija, uputiti apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad