Na saslušanju u Kongresu pozivi da se Dodiku vrate sankcije: „Ukidanje sankcija ga je ohrabrilo“

O sankcijama, Dodikovom lobiranju i projektu Južne plinske interkonekcije vođena je jedna od najznačajnijih rasprava tokom saslušanja Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu.

Bill Keating, vodeći demokrata u Pododboru, na početku saslušanja predstavio je izvještaj „Plati pa igraj na Balkanu“, u kojem demokrate tvrde da Trumpova politika prema BiH pogoduje predsjednikovim političkim saveznicima, dok istovremeno ugrožava američke interese i stabilnost zemlje.

„Izvještaj opisuje korumpirane odluke administracije, posebno ukidanje dugogodišnjih sankcija separatističkom lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku i omogućavanje da koncesija za Južnu plinsku interkonekciju bude dodijeljena kompaniji koja nema nikakvo iskustvo ni u regiji ni u energetskom sektoru“, kazao je Keating.

„Dodik očigledno krši zakon“

Keating je podsjetio da je Kongres u decembru 2025. usvojio Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji zahtijeva uvođenje sankcija osobama koje ugrožavaju mir i stabilnost u regiji.

„Dodik očigledno krši ovaj zakon i Trumpova administracija mu mora odmah ponovo uvesti sankcije“, poručio je.

Tokom ispitivanja Lawtona, Keating je naveo niz Dodikovih izjava i poteza nakon ukidanja sankcija. Podsjetio je da je Dodik u februaru Dejtonski sporazum opisao kao nešto što se više ne može spasiti, osporio legitimitet visokog predstavnika te Bošnjake nazvao neprijateljima, koristeći, kako je rekao, islamofobne uvrede.

Naveo je i da je Narodna skupština Republike Srpske u maju usvojila akt kojim se traži zatvaranje OHR-a, kao i da je Dodik tokom dvije posjete Moskvi ponavljao ruske narative.

„Smatrate li da je takvo ponašanje u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom?“, upitao je Keating.

Lawton nije direktno odgovorio na pitanje, već je kazao da SAD podržava mir i stabilnost koje je donio Dejtonski sporazum.

„Protivimo se korištenju retorike radi političke koristi i pozivamo na smirivanje tenzija“, rekao je predstavnik State Departmenta.

Keating ga je potom direktno pitao hoće li podržati vraćanje sankcija Dodiku „jer je jednostavno nastavio raditi ono što je radio i ranije“, podsjećajući da je svrha sankcija promjena ponašanja.

„Mislim da je pitanje primjene sankcija odvojeno pitanje. Fokusirani smo na djela, a ne na retoriku“, odgovorio je Lawton.

Dodao je da se Dodik povukao s funkcije predsjednika Republike Srpske.

„Trenutno ne obavlja političku funkciju i nije kandidat na oktobarskim izborima“, kazao je.

Keating je odbacio razdvajanje Dodikove retorike od njegovog djelovanja, ponovo ukazujući na odredbe zakona koji je usvojio Kongres.

„Mislim da pitanja koja ste spomenuli nisu odvojena. Očigledno su povezana i nadam se da će State Department podržati pozive za vraćanje sankcija. Sankcije ne znače ništa ako ih ukinete, a on zatim nastavi potpuno isto ponašanje kao ranije“, poručio je Keating.

Zašto su sankcije ukinute?

Lawton je pred kraj saslušanja ponudio najdetaljnije obrazloženje odluke Trumpove administracije o ukidanju sankcija Dodiku i osobama povezanim s njim.

„Odluka da se Dodik i ljudi oko njega uklone sa liste sankcioniranih bila je povezana s rješavanjem i smirivanjem najdublje političke krize u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko decenija“, kazao je.

Prema njegovim riječima, rezultat američke diplomatije bilo je Dodikovo povlačenje s mjesta predsjednika Republike Srpske, dok je Narodna skupština RS-a povukla najizraženije antidejtonske zakone koje je ranije usvojila.

„Time je uklonjen glavni suštinski razlog za sankcije i zato je skinut s liste. On više ne obavlja javnu funkciju i nije kandidat na oktobarskim izborima“, rekao je Lawton.

Keating ga je prekinuo konstatacijom da Dodik, uprkos tome, „ostaje destabilizirajući faktor“.

„Mi ni na koji način ne podržavamo njegovu retoriku. Nastavljamo pozivati sve dijelove političkog spektra na smirivanje političke retorike koja izaziva podjele i destabilizira“, odgovorio je Lawton.

Odgovarajući ranije kongresmenu Jimu Costi o sankcijama općenito, Lawton je poručio da administracija i dalje raspolaže tim instrumentom.

„Zadržavamo ovlasti za sankcije i djelovat ćemo ako stabilnost bude ugrožena ili ako to bude potrebno radi zaštite američkih interesa“, rekao je, dodajući da State Department kontinuirano razmatra postupke koji bi mogli opravdati njihovo uvođenje.

"Dodikovi lobisti profitirali"

Keating je posebno problematizirao angažman Michaela Flynna i Roda Blagojevicha u lobiranju za Dodika. Obojica su bliski Trumpu, a Keating je ustvrdio da su nakon ukidanja sankcija profitirali zahvaljujući vezama s administracijom.

„Činjenica je da su lobisti angažirani za skidanje Dodika s liste sankcioniranih bili ljudi koji su počinili krivična djela. Zašto su upravo oni bili tu? Zbog bliskih odnosa s ovom administracijom. Ova administracija ih je pomilovala“, kazao je Keating.

„Od svih lobista na svijetu, upravo su se ti ljudi našli tu. To također stvara dojam korupcije“, dodao je.

Keating je u uvodnom izlaganju kazao da ukidanje sankcija nije promijenilo Dodikovo ponašanje, već ga je ohrabrilo i omogućilo njegovim lobistima da zarade stotine hiljada dolara.

Slične optužbe tokom saslušanja iznijela je i demokratska kongresmenka Dina Titus.

„Korumpirana politika Trumpove administracije na Balkanu bogati predsjednikove prijatelje i, prema mom mišljenju, potkopava nacionalnu sigurnost“, kazala je.

Navela je da je administracija „nagradila svoje prijatelje lobiste ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku“, kao i zagovaranjem dodjele koncesije vrijedne milijardu dolara Trumpovim saveznicima.

Kompanija osnovana četiri dana kasnije

Drugi dio Keatingovog ispitivanja odnosio se na AAFS Infrastructure and Energy, kompaniju koju su osnovali Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Keating je naveo da je Ambasada SAD-a u Sarajevu 20. novembra 2025. prvi put javno izrazila očekivanje da američka kompanija upravlja Južnom plinskom interkonekcijom, dok je AAFS osnovan samo četiri dana kasnije.

„Pet mjeseci kasnije, nakon brojnih konsultacija sa State Departmentom, AAFS je unesen u bosanskohercegovačko zakonodavstvo kao jedina kompanija koja može dobiti ugovor“, kazao je Keating.

Prema njegovim riječima, Binnall i Flynn nemaju iskustvo u upravljanju plinovodima niti poslovno iskustvo na Zapadnom Balkanu.

„Oni nemaju šta tražiti kao jedini mogući izvođač. Južna interkonekcija previše je važna za građane BiH, regiju i interese SAD-a da bi se dopustilo da se ovo nastavi“, poručio je.

Keating je Lawtona pitao kako objašnjava to što je Ambasada počela zagovarati američku kompaniju, iako je predstavnik State Departmenta u svom uvodnom izlaganju govorio o potrebi pronalaženja „lokalnih rješenja za lokalne probleme“.

„Kako objašnjavate zagovaranje kompanije bez iskustva, osnovane samo četiri dana nakon te objave Ambasade?“, upitao je Keating.

Lawton je odgovorio da je projekat Južne interkonekcije razvijan približno deset godina te da je američka strana godinama pružala tehničku stručnu pomoć vlastima Federacije BiH.

„Nije mi poznato da postoji bilo kakvo finansiranje ili direktna pomoć“, kazao je, odgovarajući na pitanje učestvuju li američke institucije u finansiranju projekta ili AAFS-a.

Potvrdio je, međutim, da je Washington zagovarao američko rješenje.

„Zagovarali smo američko rješenje. Kada je riječ o sposobnostima AAFS-a, udruživanje finansijskog, tehničkog i operativnog stručnog znanja standardna je poslovna struktura koja se širom svijeta koristi za velike infrastrukturne projekte“, rekao je Lawton.

Naglasio je da je odluka da se izabere američko rješenje i započnu pregovori s AAFS-om bila „suverena odluka Federacije BiH“.

Keating tim odgovorom nije bio zadovoljan.

„Mislim da ovo zahtijeva nadzor“, zaključio je vodeći demokrata u Pododboru.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad