Nasiha Pozder, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, govorila je o Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici, rekavši da će procedura trajati jako dugo, te da se najviše boji Doma naroda, kao "groblja dobrih inicijativa i zakona".

Prije nekoliko dana, u Sarajevu je počinjeno ubistvo. Eldin Hodžić pištoljem je usmrtio suprugu, a nakon toga izjavio da nije imao namjeru da je ubije. Nedugo nakon toga Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici povučen je sa dnevnog reda Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH jer nije dostavljen na sva tri jezika.

Pozder je u Novom danu na N1 rekla da društvo vrlo često ne prepoznaje nasilje, kao i da se često ogluši na njega, do te mjere da su mnoge žrtve na nasilje ‘navikle’.

Prema podacima OEBS-a iz 2019. svaka druga žena je od svoje 15. godine bila žrtva nekog oblika nasilja. Jesmo li svjesni koliko je nasilje često u društvu i koliko često ga ne prepoznajemo?

“Čini se da jesmo, zato je važno govoriti o ovoj temi. Taj broj – da je svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja, svaka od tri do pet žena su jednako tako spremne izjaviti da je neki oblik nasilja u zajednici prihvatljiv, da su naviknute. Same žene su toliko prepuštene same sebi da prihvate nasilje”, navela je.

Pozder: Nasilnici od ranije poznati policiji

Govoreći o nasilnicima, Pozder je rekla da su uglavnom to oni koji su poznati policiji, povratnici u vršenje djela.

“84 posto žena tvrdi da ne prijavljuje nasilje policiji. Možemo govoriti o razlozima zašto se ne usuđuju. Jedan je shvatljiv – strah. Ali neprihvatljiva je stigma koja se nakači na ženu. Žene jesu najizloženije, ali stigma, sram i stid je nedopustiv, za to smo odgovorni kao društvo, i moramo raditi na tome da se nasilnik prijavi”, izjavila je Pozder.

Jedan od slogana kampanje je i taj da “nasilje nije privatna stvar”, a Pozder je pojasnila da mnoge žrtve ne znaju put, nisu informisane i osjećaju preveliki pritisak patrijarhata da bi nasilje i nasilnika prijavile policiji.

“Zakon se bavi tim pitanjima, daje se obaveza ženi kao žrtvi da prijavi nasilje, nego i onima koji imaju sumnju da tako djelo postoji. To daje podršku kampanji. Bilo je često – ‘zašto ostaje s njim, zašto mu se vraća’. Kada se desi nešto, onda komšije, rodbina i prijatelji govore da su znali. Važno je govoriti o tome da nasilje nije privatna stvar”, rekla je Pozder u programu N1.

Aktuelna zakonska rješenja u FBiH o ovoj temi datiraju iz 2013. godine. Nakon toga je tek BiH ratificirala Istanbulsku konvenciju, a aktuelne izmjene zakona prelaze 50 posto.

“Ono što je važno – stavlja se akcenat na prevenciju, kažnjavanje, ko su subjekti zaštite. Zakon sada ne prepoznaje nvo koje su specijalizirane za ovaj oblik zaštite, kojima se osim policije žrtve obraćaju za pomoć. NOV nije institucionaliziran na ispravan način. Druga stvar regulisano je proširenje djela”, poručuje.

Šta se prepoznaje kao nasilje novim rješenjem?

Prepoznati NVO sektor

“Nije to više samo fizičko, nego i psihičko, to je strah od ekonomske nesigurnosti, svaki oblik uznemiravanja. Važno – u ovom slučaju je definisano ko je žrtva, stavlja se da je i maloljetnik žrtva kada i nije bio predmet nasilja, nego je svjedočio činu. Proširen je cijeli spektar šta su djela, definisanje žrtve. Posebno što je bitno – dvije godine traje lobiranje i zagovaranje NVO, važno je i njihovo prepoznavanje kao subjekta zaštite kroz zakon”, pojasnila je Pozder.

Podsjećamo, sigurne kuće i SOS linije za pomoć djeluju pod okriljem organizacija civilnog društva, ne institucionalno, a to ovaj zakon upravo želi da popravi.

Dom naroda – kamen spoticanja

Ono što brine predlagače i zagovornike jeste duga procedura i Dom naroda.

“Kada uđe u proceduru, mora proći fazu Nacrta, javnu raspravu, nadam se da će biti poboljšanja. Imamo proceduru koja podrazumijeva Dom naroda, a Dom naroda je groblje dobrih inicijativa i zakona”, rekla je Pozder.

“Procedura traje dugo, najčešće ostane u Domu naroda. Nadam se da ću biti demantovana u ovom slučaju i priželjkujem to zaista”, zaključila je.

Donosimo snimak kompletnog gostovanja.