Ako bude morao birati, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odabrat će EU prije Rusije, pišu tisak na njemačkom jeziku. Nedolazak Sergeja Lavrova bila je moćna lekcija iz geografije, koja pokazuje gdje je Srbija.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije mogao posjetiti Beograd u ponedjeljak 6. lipnja kako bi doputovao u posjet Beogradu, nakon što su srbijanski susjedi zabranili prelijetanje njegovom zrakoplovu. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je tako propao susret predsjednika Srbije i “čovjeka koji godinama uljepšava Putinove ratove na međunarodnim pozornicama”.

“A bilo je važnih tema za razgovore”, podsjeća list na dogovor s Gazpromom iz kojeg bi Srbija – barem tako tvrdi Vučić – još tri godine trebala dobivati ​​plin po povoljnoj cijeni. “Vijesti su uglavnom protumačene kao ruski šećer za odnos Srbije prema Kremlju, prvenstveno zbog odbijanja pridruživanja sankcijama”, navodi frankfurtski list.

“Ali ne može se previdjeti da se Vučić već neko vrijeme pokušava oprezno okrenuti od Putina. Jedan pokazatelj toga su povremeni kritički izvještaji i izjave u imperiji televizije, portala i tiska kojima upravljaju Vučićevi intimusi i koji uvijek izvještavaju u njegovu korist”, dodaje list navodeći da se u tim medijima čak čulo da je “Lavrov bio gost koji se sam pozvao”.

“Takve nijanse pokazuju da srbijanski predsjednik nije prvenstveno ideolog, već pragmatičan moćnik. Nema ništa protiv najavljivanja bratstva s Rusijom, kada mu to politički koristi na unutarnjem planu, ali ne želi usred rata ulaziti u krvno bratstvo s Rusijom koje bi moglo uništiti srpsku ekonomiju”, navodi autor članka Michael Martens.

U tekstu se dodaje da je Beogradom kružila bazarska priča da bi njemački kancelar Olaf Scholz mogao otkazati posjet Srbiji ako Lavrov dođe ranije, te da je čak i Vučić govorio o toj temi na servirano pitanje na televiziji Pink.

“Ovaj blagi zaokret pokazuje da je u sadašnjim uvjetima teško održiva Vučićeva politiku ljuljanja između Istoka i Zapada”, stoji u tekstu. “Moglo bi se dogoditi da se Kremlju ne sviđaju buduće odluke Srbije.”

U članku se podsjeća da je Vučić prije nekoliko godina citirao izjavu pripisanu američkom književniku Ambroseu Beersu: “Rat je način da Bog nauči ljude geografiji”.

“I srpski rusofili su ovih dana također naučili lekciju iz geografije”, piše Frankfurter Allgemeine. “Srbija možda u svojim fantazijama graniči s Rusijom, ali na karti je drugačije. Tu jednostavnu istinu Vučić je znao i prije, a sada se njome upravlja koliko može.”

Dugotrajna “šetnja po jajima”

Berlinski Tageszeitung navodi da je Lavrov u Beogradu, osim razgovora o plinu, želio “potaknuti Srbiju da ne slijedi nijednu od sankcija koje zahtijeva Europska unija”.

“Već godinama Srbija hoda po jajima između Bruxellesa i Moskve. S jedne strane, predsjednik Aleksandar Vučić ponavlja da Srbija ima volju za ulazak u EU, a s druge strane Putinova Rusija uživa velike simpatije među nacionalističkim strankama u Srbiji i pravoslavnoj crkvi, a to vrijedi i u pogledu rata u Ukrajini”, piše list.

Stabilno na Balkanu – uz dva uvjeta

U švicarskom Neue Zürcher Zeitungu o položaju Srbijepisao je Raniji dugogodišnji dopisnik iz Beograda Andreas Ernst:

“Lako je pretpostaviti da Kremlj pokušava srbijanskom kartom oslabiti obrambenu moć Europe. Eventualni sukob na Balkanu u ovom trenutku izbacio bi EU iz krhke ravnoteže i brzo preopteretio NATO. Jedino pitanje je: jesu li Srbi spremni sudjelovati? Teško, osim ako EU ne napravi velike pogreške”.

U podužem komentaru se opisuje kako Vučić već deset godina u Srbiji vlada “kako hoće”, te da je to iskoristio da evocira Titovu “politiku nesvrstanosti”. Srbija je privukla mnoga zapadna ulaganja i postala “produžena proizvodna linija” zapadnih tvrtki, što je omogućilo “skroman, ali stalan rast”. Zemlja je ekonomski potpuno okrenuta Zapadu, ali potpuno ovisna o ruskom plinu.

Podsjećajući da je Zapad već oštro reagirao na Milorada Dodika u BiH, Ernst piše: “Europljani bi sada trebali biti nedvosmisleni o Beogradu. Zadnje što EU treba je trojanski konj na Balkanu, koji bi Putinu otvorio još jednu frontu. Onaj koji ima koristi iz fondova EU kao kandidat za pristupanje, više ne bi trebao sjediti na dvije stolice, već se mora pridružiti sankcijama Rusiji.

Ne bi bilo iznenađenje da se Vučić (i Dodik u njegovom zaleđu) pod stalnim pritiskom udalji od Moskve. Ti političari više od svega žele ostati na vlasti. A ako zaista moraju odlučivati, prednost će dati EU, a ne Rusiji.” Pogled na kartu i protok novca pokazuje zašto”, piše list.

Navodi se da Vučić i Dodik na neki način čak profitiraju od geopolitičke računice EU. “Za Bruxelles i zapadnoeuropske prijestolnice je reformska agenda Zapadnog Balkana sada u drugom planu. Trenutno se više naglaska stavlja na zatvaranje vanjskopolitičkih i sigurnosnih rupa u regiji. To je dobro za mnoge autoritarne političare u Balkanu – ne samo Vučića i Dodika.”

“Sveukupno gledano, nisu loše šanse da će situacija na Balkanu ostati stabilna”, nastavio je Ernst. “To je, međutim, povezano s dva uvjeta. Jedan je da Rusija ne dobije ovaj rat, a drugi je barem donekle dosljedna politika EU na zapadnom Balkanu.”

Kako se dodaje, bez toga bi na Balkanu brzo mogao probuditi revanšizam, ideje o Velikoj Srbiji ili Velikoj Albaniji, koje bi ugrozile postojanje BiH i Sjeverne Makedonije. “Zato ostaje važno da EU obnovi integracijsku ponudu zapadnom Balkanu i da je tako prilagodi da te zemlje za nekoliko godina budu stalni dio Unije”, zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad