Komitet ministara Savjeta Evrope prihvatio je aplikaciju Kosova za članstvo u toj organizaciji, a predsjednika Aleksandra Vučića i ministra Ivicu Dačića naljutio je stav Ukrajine i BiH koje su prilikom glasanja o zahtjevu Prištine bile uzdržane. Vučić i Dačić su zaprijetili da bi Beograd, prvom prilikom, mogao uzvratiti istom mjerom i poručili da se spoljna politika bazira na reciprocitetu.

Na sjednici Komiteta ministara SE protiv zahtjeva Kosova glasalo je šest država, a predstavnika srpske vlasti neprijatno je iznenadila odluka BiH i Ukrajine da po tom pitanju budu uzdržane. Aleksandar Vučić je izjavio da Srbija nikad nije bila uzdržana kada je riječ o teritorijalnom integritetu Ukrajine i upitao zašto bi naša zemlja “poštovala nečiji teritorijalni integritet po svaku cijenu, ako su oni protiv našeg”.

Vučić je praktično zaprijetio da bi Srbija već u maju mjesecu Ukrajini mogla uzvratiti istom mjerom.

„Biće dubinskih i suštinskih odluka po pitanju deklaracija i rezolucija. Na skupu Savjeta Evrope između 15. i 20. maja očekuje se da se svih 46 država jednoglasno izjasne o teritorijalnom integritetu Moldavije i Ukrajine, tu je i Gruzija, pa ćemo vidjeti našu odluku. Odluka mora biti donijeta konsenzusom, ne bi bilo lako da budemo protiv, ali da ne prejudiciram, još ćemo o tome razmišljati“, rekao je Vučić.

Slične poruke došle su i od srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića, koji se osvrnuo na odnos prema Bosni i Hercegovini. On je poručio da će Beograd zbog glasanja u SE biti uzdržan prema teritorijalnom integritetu BiH.

“Što se tiče BiH, da li je ikad bio moj nastup da nismo rekli (da poštujemo) teritorijalni integritet BiH. Sada kada neko to pita, bit ćemo uzdržani. Pa što bismo bili za teritorijalni integritet BiH, a da oni glasaju uzdržano“, istakao je Dačić.

“Srbija je već u problemu zbog Ukrajine”

Upitana da li bi Srbija svoje “prijetnje” mogla sprovesti u djelo, Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji, navodi za “Novu” da se od dana do dana sve mijenja i da od uloga koji su na stolu mnogo toga zavisi. Ona kaže da se već uvode puzajuće sankcije prema Srbiji i da se to najbolje osjeća u sektoru privrede. “Srbija je već dovoljno u problemu vezano za Ukrajinu. Svaki korak koji bi pogoršao sliku o Srbiji i efekte odluka kojima se jednoj zemlji koja je u tragičnoj situaciji položaj dodato otežava, bio bi za Srbiju težak pre svega moralni, ali i politički, a u perspektivi i ekonomski teret koji bi teško nosila u budućnosti”, smatra Minić.

Ona navodi da se kada je riječ o teritorijalnom integritetu BiH pozicije Srbije ne mogu tako lako mijenjati.

“Srbija je garant Dejtonskog sporazuma. Tu se pozicije Srbije ne mogu tek tako lako mijenjati, inače nas niko neće shvatati ozbiljno, pa neće shvatiti ni sopstvene obaveze prema nama” zaključuje Minić.

“Ukrajina ne može protivno volji Zapada”

Nemanja Todorović Štiplija, izvršni direktor Centra savremene politike, kaže za “Novu” da sve zemlje koje su članice Savjeta Evrope glasaju pred međunarodnim institucijama u zavisnosti od svojih interesa. On dodaje da smo i do sada znali da države koje ne priznaju Kosovo, poput Španije, i Rumunije, ne rade to zato što podržavaju Srbiju, već iz svojih ličnih interesa.

“One imaju takav stav zbog problema koje imaju na svojim teritorijama, koji su slične kosovskom problemu. Razumijem odluku BiH, koja na unutrašnjem planu ne može da donese direktno ‘za’ ili ‘protiv neke odluke. Kada je riječ o Ukrajini, ta zemlja je u najvećem problemu, njen interes je bio da se ne miješa u to, jer bi možda njeno glasanje protivno volji vodećih zemalja Zapada, koje su joj glavna podrška i vojna i finansijska u agresiji sa kojom se suočava”, zaključuje Štiplija.

Samo protivljenje Beograda prema članstvu Kosova u Savjetu Evrope donekle iznenađuje, budući da se Srbija sporazumom iz Brisela obavezala da se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. To znači da je Beograd prekršio sporazum svega dva mjeseca od njegovog prihvatanja.

Štiplija kaže da se i prijem Kosova u Savjet Evrope pominje već neko vrijeme i podsjeća da je i predsjednik Vučić govorio da postoji većina za to.

“Iz toga ne vidim razlog za takvu reakciju, pošto smo očekivali tako nešto. Možda nismo očekivali kakvi će biti koraci pojedinih zemalja, ali ne vidim razlog za ovakvu reakciju predsjednika”, navodi sagovornik “Nove”.